Kina bi trebalo da u naredne dvije godine potroši oko 10 biliona juana, odnosno 1,4 biliona dolara, kako bi izbegla deflaciju, oporavila ekonomiju i vratila je na održivi rast, smatraju stručnjaci Morgan Stanleya.
Podsticaj, koji bi bio do 2,5 puta veći od „bazuka paketa“ koji je Kina donela nakon globalne finansijske krize 2008, trebalo bi direktno da se fokusira na domaćinstva putem socijalne pomoći, a ne na ulaganja i infrastrukturu.
Upozoravaju da vremena za akciju nema mnogo. Što je deflacija više ukorenjena, to će više koštati njeno otklanjanje podsticajnim mjerama. Njihove procjene naglašavaju razmjere izazova kineskih kreatora politike dok pokušavaju da ožive rast druge najveće svjetske privrede, piše Financial Times.
„Što deflacija duže traje, to je veća potražnja u smislu podsticanja inflacije“, rekao je glavni ekonomista za Kinu u Morgan Stanleyju Robin Xing.
Ogroman višak neprodatih objekata
U svijetlu produženog pada tržišta nekretnina, domaćinstva su smanjila potrošnju i povećala štednju, sa sezonski prilagođenom stopom štednje u drugom tromjesečju na oko 31 odsto, prema Goldman Sachsu.
Vlasti u Kini odgovorile su na slabo povjerenje potrošača upumpavanjem zajmova u industrijski sektor, oslanjajući se na proizvodnju i izvoz kako bi se održala privreda, ali na tržištu nekretnina i dalje vlada ogroman višak neprodatih objekata.
Potez Pekinga istovremeno je doveo do povećanja ponude robe široke potrošnje u vrijeme niske potražnje, što je dodatno pogoršalo deflaciju.
Kina ove godine cilja rast realnog BDP od 5 odsto, ali ekonomisti kažu da deflatorni pritisci pogađaju nominalni rast, koji je u drugom tromjesečju iznosio 4 odsto na godišnjem nivou, smanjujući dobit preduzeća i dovodeći do otpuštanja i smanjenja plata.
Ukoliko Kina ne interveniše u smjeru zaustavljanja pritiska opadajućih cena, deflatorni pritisci gurnuće realni rast na oko četiri odsto ove i naredne godine, piše FT.
