Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić svrstao je potraživanje Kombinata aluminijuma u stečaju od 36,3 miliona eura prema Preradi u treći isplatni red, nakon što je i Vrhovni sud potvrdio da je ono osnovano.
Prvobitno je Privredni sud u dva navrata ocijenio neosnovanim zahtjev KAP-a da im se prizna taj dug, ali je Apelacioni sud postupak prvo vratio na početak, a poslije istovjetne odluke, presudu ukinuo i usvojio tužbu KAP-a.
Priznavanje 36,3 miliona eura traženo je na osnovu zapisnika o sravnjenju obaveza i potraživanja koji su KAP i Prerada potpisali mjesec nakon što je u KAP-u uveden stečaj, čime je, kako tvrde, priznat dug. Iz Prerade nijesu sporili visinu tužbenog zahtjeva, ali jesu osnov, navodeći da zapisnik nije zaveden ni kod kod jedne ni kod druge strane te da ga nije potpisalo ovlašćeno lice. Sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković bila je stava da je zapisnik u ime KAP-a mogao potpisati samo stečajni upravnik Veselin Perišić, a ne rukovodilac finansija, zbog čega je, po njenom mišljenju, taj akt ništav. Međutim, Apelacioni i Vrhovni sud su bili drugačijeg mišljenja ukazujući da zakon dozvoljava upravniku da angažuje određen broj stručnjaka za potrebe stečajne mase. U presudi Apelacionog suda stoji da iz ugovora zaključenih sa rukovodiocima finansija obje strane i direktorom Prerade proizilazi da su bili ovlašćeni da potpišu zapisnik. Njime je, na osnovu knjigovodstvenog stanja, utvrđeno da KAP ovaj iznos potražuje na osnovu faktura, dugoročnih investicija, zajmova, kamata i provizija, te pozajmica od 24,4 miliona eura.
Prema navodima iz odgovora na tužbu, KAP je kao osnivač Prerade vodio njihovu poslovnu politiku te je 2005. godine prestao da im isporučuje metal i raskinuo sve njihove komercijalne ugovore. Tvrde da je to dovelo do gašenja glavne linije, nakon čega je KAP preuzeo fabriku Valjaonice i bez naknade je koristio kao skladište. Tvrdili su da su snosili troškove plata 150 njihovih zaposlenih, iako su bili angažovani kod KAP-a. Odbacivali su tužbeni zahtjev za priznavanje 36,3 miliona eura potraživanja navodeći da je KAP njima dužan, a ne obrnuto.
“Sporazumom između stranaka od 30. 7. 2012. godine, KAP je kao osnivač obavezao izvršnog direktora Prerade da izvrši prodaju imovine tuženog, kako bi se iz prodaje namirile zarade zaposlenih i sudske presude i time praktično priznao da je svojim činjenjem oštetio radnike tuženog”, tvrdili su u postupku okrivljujući KAP zbog nemogućnosti da nastave sa radom.
Stečaj u KAP-u otvoren je u julu 2013. godine, u avgustu je potpisano sravnjenje, a mjesec kasnije otvoren je i u Preradi. Postupak dokazivanja osnovanosti ovog potraživanja, koje je stečajni upravnik Prerade Zoran Janković prvobitno osporio, trajao je sedam godina.
Plan da Uniprom kupi i dvije organizacione jedinice Prerade nije realizovan, jer je ugovor vrijedan 1,5 miliona eura raskinut zbog, kako su naveli iz ove kompanije, neriješenih imovinsko-pravnih pitanja.
