Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju duga prema finansijskim institucijama kvalitetno definiše način rješavanja tog problema, zbog čega bi bilo opravdano produženje roka njegove promjene do maja naredne godine, ocijenio je bankarski ombudsman Halil Kalač.
On je kazao da Zakon kvalitetno definiše način rješavanja problema nekvalitetnih hipotekarnih kredita kod finansijskih institucija, građana i preduzeća, na šta ukazuju ostvareni pozitivni efekti njegove primjene.
“Zbog toga postoji opravdanost produžetka roka primjene Zakona do 2. maja naredne godine, kako je predviđeno Nacrtom izmjena tog zakona, koji je pripremila Centralna banka (CBCG)”, rekao je Kalač.
On je naveo da su izmjene i dopune Zakona, koje su usvojene prošle godine i primjenjuju se do 2. maja ove, dale efekte kroz povećanje trenda smanjenja nekvalitetnih kredita putem restrukturiranja.
„Prema podacima CBCG, zaključno sa februarom, restrukturirani krediti iznose 23,7 miliona eura, od čega se na preduzeća odnosi 22,6 miliona ili 95,4 odsto, a na građane 1,1 milion ili 4,6 odsto“, kazao je Kalač.
On je dodao da su, prema posljednjim raspoloživim podacima, nekvalitetni krediti na kraju decembra iznosili 197 miliona eura i činili su 7,3 odsto ukupnih, što je 20,8 odsto manje nego u istom periodu 2016.
Kalač je saopštio da je Ministarstvo finansija pokrenulo javnu raspravu o Nacrtu izmjene Zakona, kojim je predviđeno produženje roka primjene do 2. maja naredne godine.
On je podsjetio da su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF), Evropska komisija i Evropska centralna banka, u okviru Bečke inicijative za koordinaciju evropskih banaka, osnovale radnu grupu u cilju rješavanja problema nekvalitetnih kredita. Radna grupa je 2012. godine sačinila preporuke za prevazilaženje tog problema.
“Taj dokument preporučuje veći broj mjera i aktivnosti za rješavanje pomenutog problema, a jedna od njih je i vansudsko, odnosno dobrovoljno finansijsko restrukturiranje dugova kod finansijskih institucija”, objasnio je Kalač.
On je dodao da su u Crnoj Gori preporuke Bečke inicijative implementirane kao takozvani Podgorički model kroz usvojeni Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju duga prema finansijskim institucijama, koji se primjenjuje od 2. maja 2015.
“Prema tom zakonskom aktu dužnici mogu inicirati restrukturiranje kredita za koje postoje problemi u otplati zbog otpočinjanja pregovora sa bankama i mikrofinansijskim institucijama (MFI), u cilju iznalaženja mogućnosti restrukturiranja duga”, kazao je Kalač.
On je naveo da je cilj donošenja tog zakona bilo stvaranje stimulativnog okvira koji podržava realno restrukturiranje dugova prema bankama i MFI u vansudskom postupku kod solventnih preduzeća i građana. Na taj način se, kako je dodao, eliminišu razlozi za stečaj.
Kalač je saopštio da se pomenuti zakon zasniva se na konceptu sporazumnog dogovora učesnika u restrukturiranju finansijskog duga.
“Dužnici i njihovi povjerioci dobrovoljno učestvuju u pregovaranju o dugu, s ciljem postizanja rješenja na obostranu korist. Iz perspektive dužnika eliminišu se posljedice koje bi nastale pokretanjem stečaja, a i ublažava se negativna percepcija javnosti o njegovoj finansijskoj poziciji. Kod građana se rješava problem prezaduženosti“, objasnio je Kalač.
On je kazao da se iz perspektive povjerilaca postiže bolji povraćaj sredstava putem zajedničkih napora da se podrži poboljšanje položaja dužnika koji je u problemima, što značajno doprinosi smanjenju troškova i rokova koji se vezuju za redovne sudske postupke.
Kalač je rekao da su izmjenama i dopunama Zakona, koje su usvojene prošle godine, dati novi podsticaji u odnosu na osnovni zakon.
„Dužnicima je olakšana otplata kredita kroz mogućnosti produžetka roka otplate uz smanjenje mjesečnih rata otplate duga, snižavanja kamatne stope i oslobođenja dijela kolaterala od tereta hipoteke, fiducije ili zaloge“, saopštio je Kalač.
Dužnici, prema njegovim riječima, imaju mogućnost zaduživanja pod povoljnijim uslovima u budućnosti usljed poboljšanog izvještaja o kreditnoj istoriji dužnika u Kreditnom registru. Omogućeno im je lakše izmirivanje obaveza prema drugim povjeriocima i ušteda vremena i sredstava kroz pojednostavljenu administrativnu proceduru.
„Bitna novina u izmjenama i dopunama bila je klauzula obaveznosti. Banke i MFI su dužne da kada odbiju inicijativu klijenta o restrukturiranju duga o tome izvijeste CBCG sa obrazloženjem. Ukoliko supervizija utvrdi neopravdanim takav akt CBCG će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti“, saopštio je Kalač.
