Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle nedjelje oštro pale jer se ulagači plaše da bi trgovinske napetosti između SAD-a i Kine mogle eskalirati, što bi narušilo rast globalne ekonomije i uticalo na potražnju za ‘crnim zlatom’.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedjelje pala 2,8 posto, na 67,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,4 posto, na 62,05 dolara.
Najveći nedjeljni pad cijene barela u SAD-u od početka februara posljedica je obnovljenih strahovanja ulagača od trgovinskog rata, nakon što je u četvrtak predsjednik SAD-a Donald Trump naložio da se razmotri uvođenje dodatnih carina na kineski uvoz u vrijednosti od 100 milijardi dolara.
Kina je brzo odgovorila da ne želi trgovinski rat, ali ga se ne boji te da će se boriti protiv “jednostranog američkog protekcionizma po bilo koju cijenu”.
Strahovanja od trgovinskog rata pritiskaju tržišta već više od mjesec dana, od kada je Trump prvi put najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminijuma, jer bi te protekcionističke mjere mogle naštetiti rastu globalne privrede. Tim više što je Kina najavila protivmjere istog intenziteta.
“Povećana mogućnost rata carinama moglo bi usporiti rast ekonomije, što bi zauzdalo snažnu potražnju za naftom koja je posljednjih mjeseci podsticala cijene nafte“, kaže Jim Ritterbusch, predsjednik u kompaniji Ritterbusch & Associates.
S druge strane, cijene nafte podržavaju najave iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih partnera da bi se i iduće godine mogla zadržati smanjeni nivo proizvodnje kako bi se umanjile globalne zalihe nafte.
Od januara 2017. OPEC i grupa nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene. Zbog toga su neki analitičari optimistični po pitanju cijena nafte.
