Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i direktorica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile su rezultate analize kvaliteta naizgled istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj.
Analiza kvaliteta 26 istih proizvoda koji se nalaze na hrvatskom i njemačkom tržištu pokazala je kako je više od polovine proizvoda na hrvatskom tržištu lošijeg kvaliteta, ali i značajno skuplje nego na njemačkim tržištu, izjavila je u petak hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
Istraživanje, koje je sprovedeno u saradnji s Hrvatskom agencijom za hranu u nekoliko hrvatskih akreditovanih laboratorija, pokazalo je da samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 posto) nije bilo razlike ni u kvalitetu niti cijeni. Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvalitetj, dok je više od 60 posto proizvoda, u trenutku kupovine, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.
U istoj fabrici dva proizvodna lanca
Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Neki od njih proizvedeni su u istoj fabrici, što pokazuje da u njima postoje dva proizvodna lanca, rekla je Borzan. Tako su Wudy hrenovke od pilećeg i curećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu, napravljene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso, dok je njemački proizvod napravljen od pravog curećeg i pilećeg mesa. Uz to, proizvod s hrvatskog tržišta sadrži aditiv polifosfat, a senzorskim analizama ustanovljene su i razlike u boji, ukusu i teksturi budući da je proizvod u Njemačkoj svjetliji, masniji i mekaniji.
Kod Hippove dječje hrane – bio riža i mrkva s curetinom, utvrđeno je da na hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Kašica na hrvatskom tržištu ne sadrži krompir, već samo mrkvu i rižu te ima manje repinog ulja, koja je izvor omega 3 masnih kiselina, važnih za razvoj djece.
Uprkos svim razlikama proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla, a u Hrvatskoj je 54 posto skuplji nego u Njemačkoj.
Nutella u Hrvatskoj sadrži surutku
Značajna razlika utvrđena je i kod Nutelle, gdje proizvod u Hrvatskoj sadrži surutku kao jeftiniju sirovinu i manji postotak obranog mlijeka, dok u Njemačkoj ima samo obrano mlijeko. Razlike su i u mazivosti, lošijoj u hrvatskom proizvodu, koji je svjetliji i umjesto arome lješnjaka ima aromu na kakao. U Hrvatskoj je proizvod Nutella skuplji za 28 posto.
Kod voćnog jogurta od jagode Activia utvrđeno je da u Hrvatskoj ima više šećera i manji udio jagoda.
Značajna razlika postoji i kod deterdženta za rublje Ariel. Njemački proizvod za razliku od hrvatskog ima oznaku “compact” i znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40 stepebi Celzijusa), dok pri 60 stepeni Celzijusa razlika takođe postoji, ali je manja. Uprkos tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 posto jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.
Ispitivanje je pokazalo da su male razlike kod piva Heineken i Coca Cole, uprkos različitim proizvođačima na hrvatskom i njemačkom tržištu, a razlikuju se u ukusu, što se pripisuje razlikama u preferencijama potrošača.
Četiri proizvoda su se istakla kao pozitivna, što znači da su istog kvaliteta i iste cijene – Happy Day 100-postotni sok od naranče, Red Bull, Barilla špageti i Lenor omekšivač.
Tu su i neki drugi proizvodi istog kvaliteta, ali puno skuplji u Hrvatskoj, poput slanog čipsa Pringls original, koji je 110 posto skuplji u odnosu na Njemačku, zubne paste Colgate, koja je 79 posto skuplja ili Rio Mare tunjevine u maslinovom ulju, čija je cijena 46 posto viša nego u Njemačkoj.
Bomboni kod nas bolji nego u Njemačkoj
Pronađen je i jedan proizvod koji je bolji kod nas nego na njemačkom tržištu – naime, bomboni Haribo Happy Cola u Njemačkoj imaju više šećera od deklarisane vrijednosti, no zato su koda nas 39 posto skuplji.
“Hrvatski građani su u nepovoljnom položaju, kao i većina građana novijih zemalja članica EU, a to su uglavnom zemlje istočne Evrope. Očito je da problem postoji svuda i da se nacionalne vlade ne mogu s time kvalitetno nositi. Zato je važno da tu temu stavimo na evropski nivo”, kazala je Borzan, dodavši kako se, uprkos ugovorima EU-a koji to jamče, svi evropski građani ne tretiraju jednako.
“Kad imamo takvu vrstu neravnopravnosti onda je trebamo ispraviti. Žalosna sam kada neko tu temu banalizira kao da je nama bitno ima li neki namaz više lješnjaka ili manje. Ne radi se o tome, već o političkom pitanju ravnopravnosti svih građana, koja u ovom trenutku ne postoji. Zato moramo mijenjati zakone kako bismo to ispravili”, poručila je.
Cilj je, kaže, promjena zakona kako bi se to okarakteriziralo kao nepoštena trgovačka praksa i kako bismo izjednačili građane na jedinstvenom europskom tržištu, umjesto da imamo građane prvog i drugog reda.
Pepsi Cola promijenila poslovnu politiku
Dodaje kako su neke kompanije, poput Pepsi Cole, kada su vidjele rezultate istraživanja, koja su sprovedena i u Češkoj, Slovačkoj i Madjarskoj, promijenile poslovnu politiku i plasirale identičan proizvod u cijeloj EU jer su shvatili da im tako negativna kampanja ne treba.
“Voljela bih da i druge kompanije idu za tim primjerom, a oni koji ne budu htjeli – mijenjat ćemo zakone pa ćemo ih natjerati”, rekla je Borzan.
Dodala je kako taj problem na hrvatskom tržištu postoji desetljećima pa nije za očekivati da će se riješiti preko noći, ali smatra kako je uspjeh i to što je ta tema kao problem nametnuta u Evropskom parlamentu i Vijeću, gdje je zakazana rasprava 27. Septembra a na Odboru za unutrasnje tržište i zaštitu potrošača.
