Ove godine dio turističke privrede sigurno ima rekordne rezultate i to nam pokazuju dosadašnji kvantitativni podaci. Rekorde cijele turističke privrede možda nije ni realno očekivati kada analiziramo strukturu stranih turista, kada se ne možemo pohvaliti kvalitetnom avio-dostupnošću, imamo izuzetno opterećenu putnu ali i komunalnu infrastrukturu, deficit kvalifikovanog kadra u skoro svim sektorima… – kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Ranko Jovović.

Ako na to dodamo i nedovoljno izbalansiranu cjenovnu politiku, on dodaje da se ,,može reći da su rezultati koje bilježimo i iznad realnih“.

U očekivanju detaljnih podataka

– U svakom slučaju treba sačekati detaljnije podatke i uraditi kvalitetnu analizu koja će uzeti u obzir ne samo ostvareni turistički promet, već i strukturu ukupnih prihoda, stepen iskorišćenosti smještajnih kapaciteta, uticaj sive ekonomije i inflacije, povećanje troškova rada, energenata i ostalih troškova, kako bismo na kraju mogli dati konačan zaključak o efektima ove turističke sezone – ističe Jovović.

On navodi preliminarne podatke Monstata, gdje je tokom devet mjeseci tekuće godine, u kolektivnom smještaju ostvareno 1.223.233 dolaska što je za 24 odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine ili više za 13 odsto u odnosu na isti period 2019. U posmatranom periodu broj ostvarenih noćenja iznosio je 4.152.190 što predstavlja povećanje od 19 odsto u odnosu na 2022. ili više za devet odsto u odnosu na 2019.

– Najviše noćenja u kolektivnom smještaju ostvareno je u primorskim mjestima (89,1 odsto), glavnom gradu (6,2 odsto), planinskim mjestima (2,7 odsto) i ostalim mjestima (dva odsto). Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, tri primorske opštine učestvuju sa preko 60 odsto i to: Budva sa 44 odsto, zatim Herceg Novi sa 16 odsto i Bar sa 10 odsto – navodi Jovović dodajući da je konstantan rast prihoda u turizmu rezultat kontinuiranog rada na unapređenju ponude, obogaćivanju turističkog proizvoda, poboljšanju zimske turističke infrastrukture, stvaranju uslova za bolju saobraćajnu i avio-povezanost sa glavnim evropskim tržištima, kao i promociji destinacije i njenom pozicioniranju na turističkoj mapi svijeta.

– Prema posljednjim podacima koje je objavila CBCG ukupni prihodi od turizma za prva dva kvartala iznose 452,6 miliona eura i veći su za 90,25 odsto u odnosu na isti period prošle godine odnosno veći za 77,5 odsto u odnosu na 2019 – ističe Jovović.

Što se tiče radnika po podacima MUP-a za prvih devet mjeseci ove godine, na sezonskim poslovima u sektoru usluge smještaja i ishrane, radno je angažovano oko 1.332 strana radnika i 2.086 domaćih radnika, što je skoro na istom nivou kao i u istom periodu 2022.

– Međutim, to je značajno manje nego u istom periodu 2019. g, (69 odsto manje domaće radne snage i 50 odsto manje stranih radnika) a to je moguće posljedica nedostatka kvalifikovane radne snage i zapošljavanja sezonaca u sivoj zoni – ističe Jovović.

Kako su brojne analize tržišta pokazale, smatra da bi pojednostavljenje postupka registracije zaposlenih predstavljao veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi.

– Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno. Stoga je važno da se sprovede više mjera za pojednostavljenje registracije sezonskih radnika, koje bi uticale na suzbijanje sive ekonomije – smatra Jovović.

Unaprijediti zakone

Takođe, po njegovim riječima, potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja povremenih poslova i donijeti zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone.

– Neophodno je pristupiti izradi nove strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila – mišljenja je naš sagovornik.

Takođe smatra da je potrebno urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku.

PKCG već duži period ukazuje na izazove sa kojima se njeno članstvo susrijeće kada je u pitanju angažovanje sezonske radne snage, a posebno u sektoru turizma.

– Susrijetali smo se sa brojnim izazovima. Siva ekonomija direktno ugrožava konkurentnost privrednih subjekata koji legalno posluju jer se teret javne potrošnje raspoređuje na manji broj poreskih obveznika. Veći troškovi za one koji legalno posluju čine ih cjenovno nekonkurentnim, što u dugom roku dovodi u pitanje mogućnost njihovog opstanka na tržištu. Upravo iz ovog razloga potrebno je preduzeti snažne mjere u cilju suzbijanja poslovanja u sivoj zoni – naglašava Jovović.

Smatra da je jedan od najkritičnijih aspekata našeg turizma koncentracija na relativno kratku sezonalnost.

– Moramo biti prepoznati kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine. Cjelovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjeveru. Izgradnjom skijališta Kolašin 1600, sve veća pažnja se posvećuje razvoju planinskog turizma koji ima veliki potencijal. U turističku infrastrukturu (nove staze, žičare…), potrebno je ulagati, a posebno – Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatnu valorizovati durmitorsko skijalište – ističe Jovović.

Polazeći od činjenice da sjever Crne Gore doprinosi samo malim dijelom u ukupnom turističkom prometu, manje od pet odsto, smatra da je važno uključiti u prostorne planove države, opština i lokalne planove mogućnost izgradnje novih hotela, staza za skijanje, žičara, puteva, revitalizaciju željeznice, izgradnju povezanosti željezničke pruge sa aerodromom Podgorica i na ta način stvaranje uslova za još bolju povezanost sjevera.

– U budžetu Crne Gore za iduću godinu trebalo bi posebno naglasiti i obezbijediti sredstva za realizaciju infrastrukturnih projekata na sjeveru – žičare i puteve, željeznicu, kao i druge mjere koje će doprinijeti razvoju sjevera. Potrebno je razmotriti poseban program za unapređenje turizma na sjeveru Crne Gore, kako bi se privukle nove investicije i održavali postojeći turistički resursi, kao i organizacija specifičnih festivala i događaja, kako bi se privukli turisti u ovaj region – ističe Jovović.

Iako smo napravili značajan iskorak u razvoju brendiranih hotela predlaže donošenje posebnih podsticaja i mjera kako bi se podržao njihov razvoj, jer oni igraju ključnu ulogu u povećanju popunjenosti i, samim tim, prihoda države.

Problem avio-dostupnost

– Kako bismo podstakli revitalizaciju turističkog sektora, predlažemo donošenje zakona o podsticaju investicija u visokokvalitetnom turizmu – poručuje Jovović.

Po njegovim riječima treba unaprijediti poslovanje kroz savremene marketinške aktivnosti.

– Posebno je zabrinjavajuća nedovoljno organizovana politika saradnje sa low cost kompanijama. Ukidanjem i odustajanjem pojedinih low cost kompanija od već najavljenih sezonskih linija iz Crne Gore suočavamo se sa izazovom dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije, što će snažno uticati na realizaciju aktivnosti definisanih Strategijom razvoja turizma – kaže Jovović dodajući i da je od velikog značaja i pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenja Vlade po pitanju koncesija na aerodrome.

– Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Polazeći od analiza koje ukazuju na to da Crna Gora gubi svoju turističku prepoznatljivost zbog ograničene dostupnosti, malog broja avio-letova i velikih gužvi na graničnim prelazima tokom ljetnje sezone, bez adekvatne avio-dostupnosti teško je ostvariti produženje turističke sezone i uspješan turizam tokom zimskih mjeseci. Posebno je to važno pitanje za zimske centre koji teško mogu privući visokokvalitetne goste. Velika prednost je što se aerodrom Podgorica nalazi u klimatskoj zoni koja omogućava 365-dnevno funkcionisanje i to treba maksimalno iskoristiti. Treba raditi na stvaranju uslova za 24-satni rad aerodroma tokom cijele godine – poručuje Jovović.

Dodaje da je u cilju poboljšanja avio-dostupnosti potrebno donijeti strategiju razvoja avio-saobraćaja kojom bi se dali strateški pravci i smjernice za rješavanje ovog jako bitnog uslova za dalji razvoj sektora turizma.

– Takođe, svako planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja u Crnoj Gori, trebalo bi prije usvajanja i eventualne realizacije razmotriti sa turističkom privredom – zaključuje Jovović.

Nedostatak radne snage biznis barijera

Jovović smatra da nedostatak radne snage na sezonskim poslovima u turizmu predstavlja jednu od biznis barijera.

– Iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori ostvari ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća. Potrebno je omogućiti poslodavcima da u najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede odgovarajuću radnu snagu za svoje potrebe, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja i preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, kao i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku – smatra Jovović.

U kolektivnom smještaju najviše turista iz Srbije

Jovović navodi da su, za prvih devet mjeseci, najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije 20 odsto, Bosne i Hercegovine, Njemačke i Francuske po sedam odsto, Velike Britanije šest odsto, Ukrajine, Rusije i Kosova po tri odsto i Turske dva odsto. Ostali turisti su ostvarili 37 odsto noćenja u kolektivnom smještaju.

Privatni smještaj potencijal koji treba registrovati i standardizovati
Privatni smještaj Jovović smatra dobrim potencijalom koji treba registrovati, standardizovati i objedinjeno ponuditi tržištu.

– Na taj način doprinijećemo suzbijanju sive ekonomije koja je veoma izražena u ovoj djelatnosti. Kao rješenje za njegovo uvođenje u legalne tokove, Odbor će inicirati mogućnost pojednostavljenja procedura i paušalno plaćanje obaveza za izdavaoce do 15 kreveta. Takođe, treba razmotriti i mogućnost uvođenja stimulativnih a ne samo restriktivnih mjera – poručuje Jovović.

Prosječna bruto zarada sobarica i radnika u kuhinji – 882 eura
Po podacima Monstata, za prvih devet mjeseci 2023. godine, prosječna bruto zarada u sektoru – usluge smještaja i ishrane iznosi 882 eura i bilježi rast od 11 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prosječna neto zarada u posmatranom periodu 2023. iznosi 713 eura i i bilježi rast od 10 odsto u odnosu na prošlu godinu. U istom periodu ove godine, prosječan broj radnika u sektoru usluge smještaja i ishrane iznosi 25.150, što je za 13,8 odsto više u odnosu na prošlu i 31 odsto više u odnosu na prosječan broj zaposlenih u 2019. godini.

(Pobjeda)