Značajan dio trgovinskog prometa Rusije i Hrvatske čini izvoz ruskih energetskih resursa koji bi se mogao povećati u slučaju realizacije projekta Južni tok, a prema riječima stručnjaka, odnosi dvije države tek počinju da se razvijaju.
U dogledno vrijeme pojaviće se novi perspektivni sektori za saradnju dvije države, uključujući bankarske i turističke usluge. Ekonomski odnosi Rusije i Hrvatske trenutno se nalaze na vrlo skromnom nivou, govori Vasilij Uharski, makroekonomski analitičar kompanije UFS IC, piše Ruski vjesnik.
Prema njegovim riječima, ruski krupni biznis u Hrvatskoj gotovo ne postoji. Jedan od rijetkih primjera je naftna kompanija Lukoil, koja ima mrežu od 48 benzinskih pumpi i naftnih terminala u Hrvatskoj.
Prema riječima Uharskog, glavna poteškoća u rusko-hrvatskim odnosima je to što su oni usmjereni na izvoz ruskih energenata u Hrvatsku.
Oko 75 odsto trgovinskog prometa među državama iznosi ruski izvoz energenata. Šta više, Hrvatska zauzima drugorazredni položaj u glavnom regionalnom projektu Južni tok – preko njene teritorije proći će samo jedan krak glavnog puta.
Primjeri hrvatskih investicija ili isporuka u Rusiju postoje, ali možemo govoriti jedino o pojedinačnim slučajevima.
Trenutno ipak postoje primjeri novih pokušaja učestvovanja ruskih investitora u hrvatskoj ekonomiji.
U januaru 2013. hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da su mogućnosti za povećanje rusko-hrvatske saradnje velike u sferi turizma, metalurgije, prehrambene industrije i energetike.
Konkretno govoreći, godinu dana kasnije pisalo se da ruske kompanije razmatraju mogućnost kupovine 49,1 odsto udjela u naftnoj kompaniji Ina, čija vrijednost je oko 6,5 milijardi dolara. Potom je najveća ruska banka, državni Sberbank, odlučila da izađe na hrvatsko kreditno tržište.
U aprilu 2014. Sberbank je dao hrvatskoj grupi Agrokor Ivice Todorića sindicirani kredit na sedam godina u iznosu od 600 miliona eura. Na taj način će Agrokor, jedna od najvećih privatnih kompanija u regionu, refinansirati obaveze.
Struktura rusko-hrvatske saradnje može se ozbiljno izmijeniti u budućnosti. Prema riječima Uharskog, sfera nekretnina i turistički sektor su najprivlačniji za ruske investitore u Hrvatskoj.
Država je članica Evropske unije od 2013. godine i to je dodatni plus za potencijalne investitore, govori stručnjak, ističući da, osim tradicionalnih poslovnih ideja postoji i prilično jedinstvena poslovna ideja o preradi slatkovodne i morske ribe.
