Zajednički komitet CEFTA ( Srednjoevropske zone slobodne trgovine) usvojio je danas na sastanku u Tirani više sporazuma kojima se otvara put za dalju liberalizaciju i olakšavanje trgovine i trgovine uslugama među zemljama potpisnicama.
CEFTA-u su krajem 2006. godine potpisali Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Nakon što su Bugarska, Rumunija i Hrvatska postale članice EU, istupile su iz CEFTA-e. Crna Gora je nakon ratifikacije u parlamentu počela punu primjenu Sporazuma 26. jula 2007. godine.
Danas potpisani Dodatni protokol o trgovini uslugama trebalo bi da omogući kompanijama međusobno priznavanje posebnih licenci, profesionalnih kvalifikacija I jednostavnost e-trgovine. Tačnije, to bi trebalo da znači da će jednom, kad se dobije licenca na jednom od tržišta, ona vrijediti na svih sedam. Ovaj protokol obezbijediće pravnu osnovu za buduće međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija. U osnovi, kada se protokol bude primjenjivao, ne bi trebalo biti prepreka da inženjer ili ljekar iz jedne države bez ikakvih prepreka dobije posao u drugoj potpisnici CEFTA-e. Očekuje se da će realizacija ovog sporazuma (Dodatnog protokola) početi čim ga ratifikuju parlamenti svih sedam CEFTA popisnica.
Drugi sporazum koji je danas usvojen omogućava znatno lakši carinski postupak na CEFTA tržištu.To znači da će nacionalne sertifikate kompanija i organizacija ovlašćenih za carinjenje u budućnosti priznati sve stranke CEFTA-e. Dakle, nakon što carinsku dokumentaciju pripremi jedan operator, neće morati prolaziti iste postupke na svakom carinskom mjestu unutar sedam država članica CEFTA-e.To ne samo da će olakšati postupke na granici, nego će takođe pomoći u izgradnji povjerenja između stranaka koje će poštovati i primjenjivati iste postupke. Primjena ovog sporazuma trebalo bi počne od aprila 2020. godine.
Danas je potpisan i ugovor o daljem finansiranju aktivnosti CEFTA-e, kao i Komorsko-investicionog foruma Zapadnobalkanske šestorke, između Evropske komisije i GIZ-a, (Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju), u visini od 10 miliona eura.
Na godišnjem sastanku CEFTA-e razgovaralo se i o prioritetima u 2020. godini. Trbalo bi da bude uveden “nadzor tržišta” za industrijske proizvode. To u praksi znači da, ako neki proizvod, recimo rezervni dio za automobil, bude proglašen nesigurnim u nekoj od zemalja CEFTA-e, tretiraće se kao nesiguran na svim ostalim tržištima.
Kako bi se dodatno olakšala trgovina uslugama, članice CEFTA-e trebalo bi da pokrenu međuregionalnu regulatornu saradnju u barem jednom sektoru – poštanskim uslugama ili građevinarstvu.
Takođe, planirano je i unapređenje postojeće elektronske razmjene podataka, a krenuće se od razmjene carinske dokumentacije, uključujući i veterinarsku, fitosanitarnu i javno-zdravstvenu dokumentaciju i informacije.
Uprkos preuzetim obavezama i nesumnjivim pogodnostima koje CEFTA nudi, neke države potpisnice u međusobnoj saradnji posežu za različitim mjerama kojima mimo preuzetih obaveza jednostrano štite sopstveno tržište i traže nove modele regionalnih integracija. Kada je u pitanju i proces pristupanja EU, zemlje regiona su u različitim fazama tog postupka, odnosno usaglašenosti, što takođe može predstavljati teškoću u procesu regionalnog usaglašavanja i primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini.
Potpisnice predsjedavaju CEFTA-om po sistemu rotacije. Albanija predsjedava ove godine, naredne će Bosna i Hercegovina. Crna Gora je predsjedavala 2016.
