Prošlogodišnji uzlet kriptovaluta zasijenio je prinose koje su donijele klasične, široko rasprostranjene vrste finansijskih instrumenata. Ova investiciona histerija koja je privukla veliki broj investitora i špekulanata svih vrsta, ostavila je i jedne i druge bez izvjesnog odgovora – da li je u pitanju približavanje realnoj vrijednosti kriptovaluta, ili tek još jedan od pojavnih oblika već viđenih investicionih mjehura?
Nastanak bitcoina na obrisima posljednje svjetske krize bio je svojevrstan izazov glavnim svjetskim valutama – ova prva kriptovaluta nudila je prednosti kakve dolar, euro ili jen nisu mogli da ponude njihovim korisnicima. Bitcoin nije kontrolisan od bilo kakve vrste regulatora poput centralne banke, već predstavlja decentralizovanu mrežu koja funkcioniše po jasno definisanom matematičkom protokolu. Ovako postavljen sistem registruje transakcije između korisnika putem kriptografije i digitalnog potpisa, te samim tim čuva privatnost učesnika.
U fokus investitora bitcoin, naravno, nije došao nakon što se profilisao kao odgovor na, veoma često zloupotrebljavani, državni monopol na novac, već tek pošto je zabeležio rast vrijednosti od više stotina procenata. Sa svakim novim skokom u igru se uključivala nova količina špekulativnog kapitala, poput već viđenih piramidalnih shema u prošlosti. No, sama činjenica da neki finansijski instrument ili roba porastu par hiljada procenata ne daje za pravo stavovima da se nalaze značajno iznad njegove fer vrijednosti. Pravo pitanje je, zapravo, da li je moguće utvrditi realnu vrijednost bitcoina, odnosno mogu li se postaviti zdrave osnove za njegovu valjanu evaluaciju?
Šta bi bilo kad bi bilo
Klasični finansijski instrumenti, poput akcija ili obveznica se relativno lako mogu vrednovati na osnovu procjene sadašnje vrijednosti njihovih očekivanih, budućih novčanih tokova. Međutim, kada su u pitanju kriptovalute, poput bitcoina, koje ne proizvode bilo kakav novčani tok, ovakve vrste evaluacija nisu od prevelike koristi.
Zagovornici bitcoina i tehnologije na kojoj se zasniva smatraju da bi ova kriptovaluta mogla zauzeti značajnu ulogu na aktuelnoj mapi korisnika globalnog novca, odnosno raspoloživih količina zlata kao etabliranog čuvara vrijednosti imovine. Teorijski, kada bi bitcoin uspio da zamijeni deseti dio aktuelne globalne novčane mase, njegova tržišna kapitalizacija bi dostigla 3,7 hiljada milijardi dolara, odnosno vrijednost jednog bitcoina čiji je ukupan broj omeđen na 21 milion bi bila oko 176.000 dolara (oko 15 puta više u odnosu na njegovu vrijednost ovih dana). Ukoliko bi se, pak, bitcoin profilisao kao svojevrsno „digitalno zlato“ i uspio privući deseti dio investitora koji čuvaju svoju imovinu u najplemenitijem metalu, tržišna vrijednost ove kriptovalute bi dostigla 750 milijardi dolara, odnosno 35.700 dolara po jednoj jedinici bitcoina.
I zaista, sve šire prihvatanje bitcoina neminovno vodi ka njegovoj većoj vrijednosti, što se vidjelo i tokom njegovog uzleta prethodne godine, kada su se množile vijesti o sve većoj prihvatljivosti ove kriptovalute. I suprotno, njegovo ograničavanje, koje je bilo glavni okidač velikih padova, vodilo je skepsi investitora. I dok ova korelacija predstavlja rijetku nepobitnu činjenicu oko evaluacije bitcoina, pravo pitanje ostaje u vjerovatnoći njegovog prihvatanja i eventualne široke rasprostanjenosti.
Vjerovatnoća prihvatanja bitcoina
Da bi bitcoin bio opšteprihvaćen, odnosno djelimično zauzeo mjesto glavnih svjetskih valuta i zlata kao tradicionalnog čuvara vrijednosti, ova kriptovaluta mora ponuditi značajne i održive prednosti. Štaviše, bitcoin mora superiornost dokazati ne samo prema trenutno etabliranim valutama i zlatu, već i prema drugim kriptovalutama čiji se broj prilično namnožio uzletom ovog tržišta.
Bitcoin bi morao efikasno da odgovori na osnovne funkcije tradicionalnog novca koje se obično svode na mjeru vrijednosti, sredstvo razmjene i funkciju čuvara vrijednosti. Jedna od osnovnih funkcija klasičnog novca jeste njegova opšteprihvaćenost u izražavanju cijena proizvoda i usluga i ova činjenica predstavlja ozbiljan izazov za eventualno dokazivanje bitcoina u ovoj ulozi. Dakle, nije samo u pitanju nametnuta obaveza od stane države da se u nacionalnoj valuti plaćaju dugovi i porez, već duboko ukorijenjena navika pojedinaca da koriste nacionalnu valutu.
Ograničenost bitcoina u određivanju cijena roba i usluga predstavlja i veliku prepreku u njegovoj prihvaćenosti kao sredstva razmjene. Iako se ova kriptovaluta promovisala kao superiorno sredstvo plaćanja u odnosu na banke i specijalizovane servise kao što su PayPal, Visa ili MasterCard, zabilježena je prilična sporost u realizaciji transakcija u bitcoin mreži, te visok trošak koji je, naročito za manje transakcije, neprihvatljiv većini učesnika. Stoga je bitcoin mreža značajniju funkciju kao sredstva razmjene zauzela tek u ilegalnim transakcijama, s obzirom na zagarantovanu tajnost učesnika u njihovoj realizaciji.
Kad govorimo isključivo o legalnim tokovima, još jedna prepreka koju bitcoin za sada nije savladao jeste njegova volatilnost, odnosno činjenica da beleži veoma visoke fluktuacije u vrijednosti, što predstavlja veliki problem za njegove potencijalne imaoce. Teško da bi bilo koji pojedinac bio saglasan sa činjenicom da mu imovina ili eventualno dugovi budu denominovani u valuti koja svakodnevno bilježi promjene od nekoliko desetina procenata. Osim cjenovne nestabilnosti, bitcoin teško ispunjava i druge karakteristike čuvara vrijednosti poput odomaćenog zlata, kao što su rijetkost (teško je i nabrojati sve vrste kriptovaluta) i postojanost koju zlato dokazuje vjekovima.
Tehnološka utopija ili …
Dakle, postoji veliki broj prepreka koje bi bitcoin trebalo da savlada na putu većeg prihvatanja koje bi podržalo njegove visoke vrijednosti. U nedavnoj studiji analitičari Morgan Stanley-a navode i nepostojanje kamatne stope koja bi bitcoin činila realnom valutom, te odsustvo njegove unutrašnje vrijednosti (koju, recimo, zlato ima). Prvi čovjek najveće američke banke, JPMorgan Chase, Džejmi Dimon, nedavno je izrazio žaljenje što je bitcoin šemu nazvao „prevarom“, ali je teško reći da se svrstao među malobrojne predstavnike bankarskog i berzanskog svijeta koji podržavaju investiranje u kriptovalute.
Najveći investitor današnjice, Voren Bafet, pak, mišljenja je da će se „priča oko kriptovaluta sasvim izvjesno završiti loše“, dok su predstavnici Goldman Sachs-a ustvrdili nedavno da je bitcoin „veći mjehur od dot-com manije na prelazu vjekova, ili čuvene holandske pomame za lukovicama lala“. U studiji namijenjenoj svojim klijentima, ova investiciona banka navodi da je, ipak, ograničeni domet eventualnog negativnog raspleta naduvanog tržišta kriptovaluta, koje čini tek 3,2 odsto BDP-a Amerike i 0,8 procenata ekonomije svijeta (dot-com mehur je bio veći od BDP-a Amerike i činio je skoro trećinu BDP-a svjetske ekonomije).
S druge strane, najveće uporište na Volstritu bitcoin i tehnologija na kojoj je zasnovan nalaze među predstavnicima najvećih tehnoloških kompanija, što je i sasvim logičan način razmišljanja za preduzetnike koji su napravili imperije na mjestu na kojem se u prošlosti nije nalazilo ništa. Većina tehnoloških industrijalaca bitcoin vidi, prije svega, kao tehnologiju ka stvaranju boljeg svijeta u kojem će novac biti siguran i lišen zloupotreba regulatora. Da li će ova tehnološka utopija postati realnost nije samo pitanje od 500 milijardi dolara – koliko trenutno iznosi tržišna vrijednost kriptovaluta, već mnogo više strukture svjetskog finansijskog sistema u kojem dominira nekolicina monetarnih vlasti.
Izvor: bif.rs
