Prvi put od osnivanja Evropska unija će se zadužiti kako bi sanirala ekonomske posljedice pandemije kovida 19, i od 750 milijardi eura predviđenih za to, 390 će biti plasirano zemljama članicama bespovratno, a 360 kroz povoljne kredite.

To je usaglašen predlog Evropskog saveta koji čine šefovi država i vlada 27 zemalja članica, nastao nakon gotovo petodnevnog zasijedanja na kome se uz fond za oporavak, nazvan Naredna generacija EU, dogovarao i sljedeći sedmogodišnji budžet Unije, „težak“ ukupno 1.074 milijarde eura.

Iako je dogovor ocijenjen kao uspjeh, jer je prevladao brojne razlike između članica, pitanje je kako će ponuđeni dokument da prođe u Evropskom parlamentu, koji daje posljednju riječ.

Evropski poslanici imaju samostalnost da kao najviši organ Unije odluče prema interesima poreskih obveznika bez obzira na stav nacionalnih lidera, a već sada se najavljuje da „papir“ Savjeta neće biti prihvaćen u takvom obliku.

U evropskim medijima već je objavljeno da poslanici pozdravljaju dogovor oko kriznog budžeta, ali kada je riječ o sedmogodišnjem, kažu da se on „ne može uzeti zdravo za gotovo“, jer ne obezbjeđuje ostvarivanje dugoročnih ciljeva Unije.

Sama činjenica da će ogroman novac biti usmjeren u oporavak ekonomije i evropskog tržišta i da će istovremeno biti nastavljen kontinuitet zajedničkih investicija, ukazuje da će makar i sa izmjenama do kojih dođe u parlamentu, EU pokušati da minimizira udarce nastale zbog pandemije.

“U ovom trenutku ne postoji tačan presjek raspodjele sredstava po zemljama, ni kada se radi o sedmogodišnjem ni o kriznom budžetu, jer će se to tek utvrditi na osnovu pojedinačnih kriterijuma i mjerila. Ipak, ono što znamo jeste da će 70 odsto grantova pri fondu za oporavak biti implementirano u 2021. i 2022. godini a preostalih 30 procenata do kraja 2023. Kada se radi o pozajmicama, maksimalni iznos za svaku državu neće iznositi više od 6,8 odsto njenog bruto nacionalnog dohotka. Raspodjela sredstava za 2021. i 2022. godinu će biti izvršena prema predlogu Evropske komisije, dok će ključni faktor za alokaciju u 2023. biti pad u realnom BDP-u tokom 2020. godine i kumulativni gubitak realnog BDP-a tokom perioda 2020-2021. Ovde je ključna razlika ta što je kriterijum nezaposlenosti, koji je prethodno bio ključan, zamenjen ekonomskom štetom nastalom tokom pandemije”, kaže za Danas Milena Lazarević, programska direktorka Centra za evropske politike.

Ona naglašava da konačna raspodjela sredstava po državama članicama još nije utvrđena, ali su neke zemlje, poput Italije i Hrvatske napravile svoju računicu.

Prema rečima italijanskog premijera, Italija bi trebalo da bude najveći dobitnik u pregovorima, sa čak 28 odsto, odnosno 209 milijardi eura iz fonda za oporavak, od čega je 81 milijarda bespovratna.

I hrvatski premijer je proglasio pobjedu, rekavši da im sleduje oko 12,6 milijardi iz sedmogodišnjeg i 9,4 milijarde iz fonda za oporavak, od čega je nešto više od 5,9 milijardi eura bespovratnih sredstava.

Ono što je za javnost u regionu zanimljivo odnosi se na iznos predviđen za pretpristupne fondove namenjene projektima koje EU finansira u zemljama kandidatima za članstvo ili u procesu pridruživanja.

“Sve što se spominje u posljednjem dogovoru Evropskog savjeta jeste da će iznos novog Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) iznositi 12,5 milijardi eura. Ukoliko ovaj iznos poredimo sa prethodnim sedmogodišnjim periodom, uvećanje je, komparativno gledano, minimalno, oko 800 miliona eura za sedmogodišnji period, za sve države korisnice. Potencijalno, moguće je da će zemlje Zapadnog Balkana moći da ostvare veću pomoć kroz IPA ukoliko ona Turskoj bude smanjena u narednih sedam godina. Ali, usvojen ukupni iznos generalno nije u potpunosti zadovoljavajući za države Zapadnog Balkana, imajući u vidu da smo i mi, kao civilno društvo, pozivali na neophodnost većih izdataka za region”, kaže Strahinja Subotić, istraživač u Centru za evropske politike i napominje da ostaje pitanje koliko će biti „težak“ dodatni paket pomoći Zapadnom Balkanu za investicije i razvoj koji je najavila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, a tom temom biće na jesen „otvoreno“ njemačko predsjedavanje Unijom.

Ipak, konačnu riječ o načinu na koji će se trošiti zajednički novac zemalja članica kao i krediti za oporavak ekonomija, daće poslanici Evropskog parlamenta, a oni nisu baš voljni da u svemu prihvate mukotrpno postignut dogovor svojih lidera.

Lista njihovih zamjerki je podugačka i sadržana je u rezoluciji o zaključcima vanrednog sastanka Evropskog savjeta, koja je usvojena sa 465 glasova, dok je protiv bilo 150, a uzdržanih 67. Formiran je pregovarački tim od šest poslanika koji bi trebalo da usaglase dokument kako bi dobio saglasnost parlamenta.

Ističu da ne mogu da prihvate to što je u budžetu manje novca nego što se očekivalo za javno zdravlje, digitalizaciju, nauku i istraživanje i za istorijsku borbu protiv klimatskih promena, jer kažu da su građani tražili više investicija u tim oblastima.

Zahtijevaće i da se jasno odredi mehanizam nadgledanja i kontrole trošenja zajedničkog novca, a ponovo su aktivirali pitanje vladavine prava u zemljama koje će biti korisnici budžeta iako je taj uslov, na insistiranje Mađarske i Poljske, skinut tokom usaglašavanja lidera u Evropskom savjetu.

Koliko će razgovorima unutar Unije pregovarački tim uspjeti da usaglasi stavove svih članica i parlamentarnih grupa i kako će na kraju izgledati višegodišnji budžet i krizni fond, za sada je teško odrediti, a rok da se taj posao obavi ističe krajem ove godine.

Izvor: Bankar.rs