Potpisivanje finansijskog sporazuma, kojim se na raspolaganje stavlja prva tranša od 27 miliona eura od ukupno dodijeljenih 30 miliona eura direktne budžetske podrške Evropske komisije (EK) Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize, očekuje se do kraja februara.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), kojim rukovodi ministar Ervin Ibrahimović, kazali su Vijestima da bi preostala tri miliona eura trebalo da budu isplaćena ne kasnije od prvog kvartala odnosno do kraja marta naredne godine.
”Suština direktne budžetske podrške EK je bila da se omogući podrška osjetljivim grupama i malim i srednjim preduzećima koja bi mogla biti ugrožena zbog povećanja cijene električne energije. U Crnoj Gori nije došlo do povećanja cijene električne energije, ali se svakako osjeća uticaj globalne energetske krize i povećanja cijene električne energije i energenata na svjetskom tržištu”, rekli su iz tog Vladinog resora.
To je, kako se navodi, podstaklo inflatorna kretanja zbog čega je položaj osjetljivih kategorija stanovništva dodatno ugrožen i zbog čega je osmišljen dodatni paket pomoći iz energetskog paketa, uvažavajući i dobra iskustva drugih država.
Iz MKI je objašnjeno da imajući u vidu trenutno elektroenergetsko stanje u Crnoj Gori, kao i težnju da sredstva dodijeljene direktne budžetske podrške budu razvojno usmjerena, značajan dio je usmjeren na unapređenje energetske efikasnosti kako bi se smanjio pritisak na postojeći elektroenergetski sistem, a time i potreba za uvozom električne energije na svjetskom tržištu i posljedično umanjio negativan uticaj na finansijsko poslovanje elektroenergetskih subjekata u Crnoj Gori.
Prema Vladinoj informaciji od sredine januara, koju je pripremilo MKI, od 30 miliona eura 8,5 miliona biće izdvojno za pomoć penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja koji su pogođeni inflacijom zbog rasta cijene električne energije i energenata.
”Rast cijena energenata je podstakao talas inflacije, koji se dodatno negativno odrazio na standard pojedinih kategorija stanovništva. Podrška bi mogla biti realizovana u vidu jednokratnih isplata navedenim kategorijama stanovništva, na način kako je to slično realizovano i u pojedinim zemljama EU. Uzimajući u obzir činjenicu da penzioneri zbgo starosti i bolesti nijesu u mogućnosti da radom uvećavaju svoje prihode, te da minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori iznosi 799,7 eura, a najniža penzija 253,61 eura, odnosno da je za minimalnu potrošačku korpu potrebno izdvojiti 3,15 najnižih penzija, dovoljan je pokazatelj lošeg životnog standarda penzionera”, navodi se u dokumentu.
Takođe, tim mjerama, iz već navedenih razloga, neophodno je obuhvatiti i korisnike materijalnog obezbjeđenja. Oni predstavljaju najsiromašniju kategoriju našeg stanovništva. Iznos materijalnog obezbjeđenja za porodicu sa pet i više članova iznosi 120,7 eura.
“Sam iznos nije dovoljan za zadovoljenje osnovnih životnih potreba uzimajući u obzir inflaciju koja je u porastu u Crnoj Gori”, objašnjeno je u dokumentu MKI.
Kako se navodi, predlog Ministarstva rada i socijalnog staranja je da paketom jednokratne pomoći u iznosu od 150 eura bude obuhvaćeno 40,55 hiljada korisnika najniže penzije (6,08 miliona eura), 219 korisnika privremene nadoknade kod Fonda PIO (32,85 hiljada eura), 454 korisnika novčane naknade materijalnog obezbjeđenja boraca (681 hiljadu eura).
”Predlog Ministarstva rada i socijalnog staranja je da paketom jednokratne pomoći u iznosu od 350 euraa bude ubuhvaćeno 6,35 hiljada porodica koje koriste materijalno obezbjeđenje (2,22 miliona eura)”, navedeno je u dokumentu.
Za unapređenje energetske efikasnosti biće opredijeljeno 13 miliona eura i to za program podrške energetske efikasnosti u domaćinstvima i firmama (8,5 miliona), turizmu (3,5 miliona) i industriji (1,5 miliona).
”MKI je 2018. godine pokrenulo program podrške energetske efikasnosti u domaćinstvima pod nazivom Energetski efikasan dom (EED), koji predstavlja unapređenje prethodnog programa Energy wood”, precizirano je iz MKI.
Program EED pruža podršku u realizaciji kupovine i ugradnje sistema za grijanje na moderne oblike biomase (pelet, briket), kupovine i ugradnje visokoefikasnih toplotnih pumpi za grijanje objekta, kupovine i ugradnje multisplit sistema za grijanje/hlađenje objekta, ugradnju termoizolacije na fasadi stambenog objekta, ugradnju energetski efikasne fasadne stolarije.
