Srpska kompanija KeyLink Software Solutions napravila je softver Tethys namijenjen prvenstveno bankama koji značajno poboljšava naplatu potraživanja. O uspješnosti njegove primjene najbolje govori podatak da je vijetnamska banka VP Bank nakon primjene ovog softvera povećala naplatu potraživanja, uključujući i nenaplative kredite, za čak 500 odsto.

Dvojac koji stoji iza ovog projekta za Bankar.rs detaljno je objasnio kako su došli na ideju da razviju ovaj softver, kao i sam koncept Tethys-a i na koji tačno način toliko poboljšava naplatu dugova.

Nikola Gagić, partner i izvršni direktor kompanije KeyLink Software Solutions navodi da je ideju sa ovakav softver dobio u vrijeme početka svjetske ekonomske krize kada je jedan od najvećih problema postao upravo naplata potraživanja. Sa partnerom u kompaniji, Vojislavom Đurđevićem, kao i timom eminetnih stručnjaka, godinama je radio na rješenju.

“Firmu smo osnovali 2013, dok smo sa razvojem aplikacije krenuli još 2010, baš u trenutku kada je naplata od strane banaka postala gorući problem u svijetu zbog svjetske ekonomske krize koja je počela 2008. Najveći broj kredita tada je prešao u NPL-ove, a prema podacima kojima mi raspolažemo njihov procenat je u Srbiji tada iznosio čak oko 40 odsto u retail-u i za SME. To nas je i motivisalo da probamo da nađemo neko rješenje, i nakon istraživanja srpskog tržišta smo shvatili da ne postoji nijedan sistem koji klijenta u potpunosti prati kroz sve procese collection-a od početka, od kako uopšte uđe u banku. Naša aplikacija pak nudi upravo to, objedinjene apsolutno sve podatke o svakom klijentu kao i sve akcije koje su preduzete prema klijentu u okviru procesa collection-a”, priča Gagić.

Odmah po osnivanju kompanije, te 2013. godine, ovaj dvojac je patentirao aplikaciju Tethys i počeli su sa njenom prodajom.

“Prvi softver smo prodali već naredne, 2014. godine, norveškom investicionom fondu “B2 Kapital”, koji je tada otkupio nenaplativa potraživanja tadašnje Hipo banke u Hrvatskoj”, kaže Gagić.

Ubrzo, sotver su kupile i dvije vijetnamske banke, VP Bank i VP Bank AMC.

“Koliko im je softver olakšao i poboljšao naplatu potraživanja najbolje govori podatak da su uspjeli naplatu da povećaju za čak 500 odsto. I to nam je najbolja referenca”, ističe Gagić, pogotovu kada se uzme u obzir da Tethys upravlja portfoliom od 1,5 miliona klijenata.

Vojislav Đurđević objašnjava da banke nisu do skoro bile dovoljno agilne u nuđenju reprograma i restrukturianja kredita kod već postojećih klijenata, kao ni da nije postojala evidencija o zainteresovanosti klijenata za iste programe. Pored ove konstatacije, postojalo je i dosta problema u naplati kod onih dužnika koji su se našli u buli i ne plaćaju više redovno kao i prilikom odabira prave strategije za sprovođenje kampanja naplate prema targetiranim grupama klijenata..

“Tako dužnici ostaju, uslovno rečeno, zaglavljeni u procesu i mnogi odlaze u NPL. Nama je zato prije svega poenta bila da se u što većoj mjeri izbjegne odlazak klijenata u NPL, tako što će na vrijeme da se primjeti da značajnije kasne sa uplatom rata, a zatim i da se što bolje i uspješnije izvrši naplata ili ponude reprogrami, kako od onih dužnika koji su na ivici da skliznu u nenaplativu kategoriju, tako i od onih koji su već u toj kategoriji”, navodi Đurđević.

Podsjeća i da onog trenutka kada klijent ode u NPL, banka mora da rezerviše sredstva u visini kredita.

“Korišćenjem Tethysa se stvari znatno regulišu. Naime, do sada se već dokazalo da kod onih koji koriste naš softver, broj novih klijenata koji odlaze u NPL smanjio na tek oko 3 odsto ukupnih dužnika. To je izuzetan rezultat”, napominje Đurđević.

Takođe, dodaje, aplikacija u mnogome pomaže bankama da unaprijede i povećaju i prodaju svojih proizvoda, jer pored naplate, Tethys i anketria klijente o zainteresovanosti za sve vrste usluga koje banka nudi, od novih kreditra, preko reprograma, pa do svih drugih bankarskih ponuda.

“Istovremeno, pomaže se naravno i naplativost, odnosno povećanje naplativosti NPL-ova, jer ih prati u svaki dan kašnjenja, sortira ih, uslovno rečeno po tome koliko dana kasne i targetira u smislu koga treba najprije pozvati, da ne kažem povući za ruku i “podsjetiti” da treba da plati dug. To je način koji znatno utiče na poboljšanje plaćanja. Pritom, svaki podatak u vezi klijenta ostaje zabilježen u sistemu, kao i podatak ko je to uradio (agent kol centra, lični savjetnik, externe agencije, advokatske kancelarije…)”, navodi Đurđević.

Gagić napominje i da je izuzetno značajno to što se svi prikupljeni podaci autsorsuju i eksternim agencijama koje rade za banku, kao i advokatskim kancelarijama, tako da su i svi oni u svakom trenutku obaviješteni o tome kakvo je u tom trenutku tačno stanje svakog klijenta o kome treba da se brinu.

“Ono što je najbitnije je da na problematičnog klijenta pažnja nije skrenuta tek kada je otišao u NPL, odnosno nakon 90-og dana kašnejnja, već čim se pojavi ikakvo kašnjenje u otplati, odabirom dobre strategije koje nudi Tethys, lako dijagnostikujemo delikventnost partije kredita. Naravno, klijent se prati po svakom proizvodu koji ima, pa ako je od 6 proizvoda, u kašnjenju samo za jedan, za to će biti opomenut po proizvodu za koji je evidentirano kašnjenje, a neće trpjeti konsekvence za ostale partije kredita“, objašnjava Gagić.

Ističe da je za samu banku benefit i što u svakom trenutku vrlo lako prati rad svakog svog agenta, kol operatera, radnika koji je u direktnom kontaktu sa dužnicima… Istovremeno, Gagić naglašava da je softver vrlo adaptibilan, te može lako da se prilagodi bilo kojoj banci u svijetu i njenim kompanijama, kao i kompaniji koja se bavi naplatom potraživanja, a buduće korisnike softvera obučava tim iz kompanije “KeyLink Software Solutions”.

“Bitno je napomenuti da softver smanjuje i broj ljudi koji su potrebni za ovaj posao. On mjeri apsolutno svaki kontakt sa klijentom i čuva sve podatke, od toga koliko je trajao razgovor sa dužnikom, do toga kada je klijent obećao da će platiti ratu i kada je i koliko zaista uplatio. Nakon toga se i vodi evidencioja o uspješnosti zaposlenog. Nadređeni u maltene svakom satu mogu da imaju informaciju o tome koliko je u međuvremenu novca naplaćeno”, zaključio je Gagić.

(Bankar.rs)