Krajnji vlasnici kompanija moraće biti na popisu u centralnim registrima u zemljama EU, otvoreni za vlasti i osobe sa “legitimnim interesom”, kao što su istraživački novinari, sadržano je u pravilima dogovorenim s evropskim Vijećem i potvrđenim od Parlamenta prošle srijede.
Nova direktiva o sprečavanju pranja novca ima za cilj da pojača borbu protiv poreskih kaznenih djela i finansiranja terorizma. Novi pravila koja su sačinjena kako bi se lakše pratio prenos sredstava takođe su odobrena.
Četvrta direktiva protiv pranja novca (AMLD) će prvi put obavezati članice EU da čuvaju u centralnim registrima podatke o krajnjim vasnicima preduzeća i drugim pravnim osobama. Centralni registri nisu bili predviđeni u početnom predlogu Evropske komisije, ali su uključeni od strane članova Evropskog parlamenta u toku pregovora.
Tekst takođe navodi specifične obaveze izvještavanja za banke, revizore, advokate, agente nekretnina i kazina, među ostalima, o sumnjivim transakcijama njihovih klijenata.
“Legitimni interes” za pristup vlasničkim registrima
Centralni registar će biti dostupan vlastima i njihovim finansijskim “inteligence jedinicama” (bez ograničenja), “obaveznim” subjektima (kao što su banke koje rade za svoje kupce due diligence), a takođe i javnosti (iako javni pristup može biti predmet online registracije osobe koja to traži i naknadu za pokrivanje administrativnih troškova).
Za pristup registru osobe ili organizacije (npr istraživački novinari ili nevladine organizacije) će u svakom slučaju morati pokazati “legitimni interes” zbog sumnje u pranje novca, finansiranje terorizma.
Ove osobe mogu pristupiti informacijama kao što su ime stvarnog vlasnika, mjesec i godina rođenja, nacionalnost, zemlja prebivališta i detalji vlasništva. Izuzeće za pristup omogućeno od država članica će biti moguće samo “od slučaja do slučaja, u izuzetnim okolnostima”.
Centralni registar informacija o fondacijama će biti dostupan samo vlastima i “obaveznim subjektima”.
Posebne mjere za “politički izložene osobe”
Tekst pojašnjava pravila o “politički izloženim osobama”, odnosno ljudima u riziku od korupcije višem od običnog zbog političkih pozicija koje drže, kao što su šefovi država, članovi Vlade, sudije Vrhovnog suda, i članovi parlamenta, kao i članovi njihovih porodica.
Tamo gdje su visokorizični poslovni odnosi s takvim osobama, potrebne su dodatne mjere, kao npr utvrditi izvor bogatstva i izvor sredstava koja su uključena, navodi direktiva.
