Možda je upravo pad hongkonškog centralnog berzanskog indeksa blizu 20-godišnjeg minimuma podstakao kineske vlasti da objave mjere za oživljavanje tržišta i izazvao značajan oporavak prekjuče nakon što su kineske dionice izgubile 6 triliona dolara u tri godine.
Iako je već cijela prošla godina bila značajno pozitivna na Wall Streetu (rast je u prosjeku bio veći od 20%, doduše uglavnom na štetu najvećih tehnoloških kompanija), za neke je tek novi rekord S&P indeksa definitivan potvrda da je tržište u bikovskom trendu. Na ovaj rekord trebalo je čekati dvije godine – od 3. januara 2022. Koliko će potrajati optimistično raspoloženje uvelike će zavisiti od inflacije. U petak će biti važna objava indeksa izdataka za ličnu potrošnju (PCE), koji je za američku centralnu banku najvažnije mjerilo inflacije. Sljedeće nedjelje sastaće se Fed, a sutra prvi ovogodišnji sastanak Evropske centralne banke. Ne očekuju se promjene u kamatnoj politici, pa će biti važnije uhvatiti nagovještaje kada bi mogao započeti ciklus snižavanja eurskih kamata, u junu ili čak i ranije.
Indeks kineskih kompanija HSCE Hang Seng pao je u ponedjeljak 2,4 posto jer je središnja banka ostavila nepromijenjene kamatne stope na razočaranje tržišnih učesnika, svojim popustom na indeks CSI 300, ključni pokazatelj zdravlja kineskih dioničkih tržišta (u Šangaju ili Shenzhen), dostigao je 36 posto, što je najviše od 2009. Naravno, ni indeks CSI 300 ne blista (lani više od deset posto pada), ali pravi mrak tržišta ili problemi kineske ekonomije su bolje odražava HSCE, budući da je na berzi u Hong Kongu manja regulativa, otkup na kratko je takođe dopušten. kratko spajanje. Strani ulagači masovno su prodali svoje pozicije tokom prošle godine, premještajući novac u Tokio i druga azijska tržišta. Okupili su ga, naime, svi kineski divovi, pa tako i proizvođač električnih vozila BYD koji hrabro osvaja strana tržišta, no udjeli su trenutno 33 posto manji nego prije godinu dana.
Kina ima mnogo problema: ekonomski rast je nizak za njene standarde, opterećena je krizom u sektoru nekretnina, padom povjerenja potrošača, visokom nezaposlenošću među mladima, au posljednje vrijeme i deflacijskim pritiscima, a kineske vlasti ne žele potrošiti cijeli put u US stilu i štampati novac do iznemoglosti. Ako su SAD prošle krize rješavale bazukom, Kinezi su to radili više vodenim pištoljem. Ipak, prognoza Međunarodnog monetarnog fonda kaže da će Kina iu narednim godinama ostati motor globalnog ekonomskog rasta. Za strpljive ulagače postoje dobre prilike, svakako bolje nego u SAD-u, gdje su procjene već vrlo visoke, posebno u tehnološkom sektoru. Za ilustraciju: ukupna tržišna vrijednost Applea i Microsofta otprilike je jednaka cjelokupnoj tržišnoj kapitalizaciji Tokijske berze, koja je po veličini druga iza njujorške NYSE i Nasdaqa, a svaka kompanija sama po sebi vrijedi više od svih njemačkih dionička društva zajedno!
Od februara 2021. kineske berze (iu kontinentalnoj Kini i u Hong Kongu) izgubile su ukupno 6 triliona dolara tržišne kapitalizacije. Juče je, dakle, došlo samo do odskoka, u Hong Kongu se indeks HSCE pomjerio gotovo tri posto u odnosu na vrijednost u ponedjeljak, što je samo jedan posto iznad 19-godišnjeg minimuma. Ključna je bila vijest da kineske vlasti razmatraju paket podsticaja vrijedan oko 278 milijardi dolara za stabilizaciju domaćih berzi. Kina je tako zbog svog visokog rasta ponovno bila u centru pažnje barem na jedan dan. U ostalim svjetskim finansijskim centrima (Tokio, London, New York) juče nije bilo većih kretanja. Dow Jones, koji je u ponedjeljak prvi put premašio 38.000, blago je skliznuo zbog 12-procentnog pada dionica 3M (njegove prognoze za ovogodišnje poslovanje su neuvjerljive), a indeks S&P 500 nakon rekorda iz petka ( prvi u dvije godine) i u ponedjeljak i u utorak pomjerio je istorijsku prekretnicu malo dalje.
Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz
