Bankari koji u kartonskim kutijama iznose stvari i posljednji put napuštaju svoja radna mjesta, scena je koja je prije deset godina i nezainteresovanima za dešavanja na Volstritu skrenula pažnju na to da nešto ozbiljno nije u redu.
Ove nedjelje obilježava se decenija otkako su bankrotirala Braća Liman, četvrta najveća investiciona banka u SAD. Iako je svjetska ekonomska kriza počela da se pojavljuje godinu dana ranije, stvari su počele da se ubrzavaju posle stečaja Liman bradersa (15. septembra 2008), što je označilo siguran kolaps američke i globalne ekonomije.
Kada je ona otišla pod led, posao je izgubilo 25.000 zaposlenih u ekspoziturama širom planete, podsjeća Rojters. Prema analitičarima, Braća Liman je uništen zbog ponašanja menadžera koji su se, radi bonusa, kratkoročne dobiti i mogućnosti da ulagačima obećavaju ogromnu zaradu, uplitali u nenaplative kredite i visokorizična ulaganja. Mjehur je morao da pukne pa više nije bilo novca ni za nove investicije ni za isplatu starim investitorima, koji su se nadali visokim kamatama u poslu sa hipotekama. Uskoro se ispostavilo da su po istom principu poslovale i druge banke poput Meril Linča, Goldman Saksa i Džej Pi Morgana.
Njihovo poslovanje dovelo je do sloma hipotekarnog tržišta, sa hiljadama kupaca koji nisu mogli da otplate kuće i stanove, bankama koje nisu znale šta će sa nenaplativim kreditima i nekretninama koje su gubile polovinu vrijednosti. Kad je uvidjela da i druge investicione banke posrću, država im je pritekla u pomoć, ocijenivši da su „isuviše velike da bi propale”, odnosno da su isuviše značajne za ekonomiju da bi bile puštene niz vodu.
Nezaposlenost je skočila jer je nekoliko stotina hiljada ljudi izgubilo posao. Automobilska industrija našla se na ivici provalije. Kriza je započela za vrijeme Džordža Buša, ali se njom najviše bavio njegov nasljednik u Beloj kući. Barak Obama je odlučio da spase finansijske gigante i proizvođače automobila, upućujući im ogromne državne stimulacije. Ekonomisti su uglavnom hvalili njegove mjere, mada su kritičari isticali da je vlada pomagala isključivo velikim igračima, organizacijama koje su i prouzrokovale haos, dok su obični građani ostavljeni na cjedilu. Administracije je donijela i zakon o reformi finansijskog sistema radi bolje zaštite potrošača i sprečavanja bankarskih mešetarenja. Jedan dio javnosti smatra da Obamina pravila nisu sezala dovoljno duboko jer ljudi u skupim odijelima i s kancelarijama u njujorškim neboderima nisu odvraćeni od prakse kockanja s tuđim novcem, radnim mjestima i nekretninama. Drugi upozoravaju da je čak i takva regulacija dovedena u pitanje jer sadašnji predsjednik Donald Tramp želi da je ukine.
Nijedan direktor sa Volstrita nije osuđen zbog toga što su pozajmice odobravane klijentima za koje je bilo jasno da neće moći da vrate dug. Niko iz uprave nije okrivljen ni zbog lažnog prikazivanja rizika kao sigurnog uloga. Ne samo da su se najveći krivci izvukli od bilo kakve kazne već su u godini u kojoj su svijet gurnuli u ekonomsku krizu nagrađivani višemilionskim bonusima. Zbog toga lijevo krilo Demokratske stranke, oličeno u senatorima Elizabet Voren i Berniju Sandersu, upozorava na novu krizu u budućnosti.
Ekonomija SAD ponovo raste i nivo nezaposlenosti je na rekordno niskom nivou, ali stručna javnost nije složna oko toga da li je zemlja sasvim ostavila iza sebe dešavanja iz perioda 2007–2009. Kad je riječ o svjetskoj privredi, ona se sporije oporavljala od američke. Posljedice su i te kako vidljive u evropskim zemljama poput Grčke, koja je tek nedavno stavila tačku na posljednji kreditni aranžman, u šta je ulazila po izbijanju krize da ne bi proglasila bankrot. U sličnoj stisci sa novcem našle su se i druge južnoevropske zemlje poput Italije, Španije i Portugalije. Širom svijeta se u najrazličitijim oblicima širilo ono što je krenulo od haosa na Volstritu zbog krize hipotekarnih kredita. U znak podsjećanja na te dane grupa od oko 200 bivših radnika Liman bradersa najavila je, kako je javio „Fajnenšel tajms”, da će se u subotu ponovo okupiti na „zabavi” povodom desetogodišnjice gašenja nekadašnje firme.
(Politika)
