Mediji u svijetu u posljednjih su mjesec dana zasuti protivrječnim ekonomskim informacijama. Institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u najnovijim prognozama najavljuju nastavak procvata svjetske ekonomije i stopu rasta od 3,9 posto u ovoj i idućoj godini. Istovremeno, ekonomija se počela blago usporavati u cijeloj Evropskoj uniji i svijetu, piše Novi list.
Neki posmatrači vjeruju da to nije slučajnost, pa već od aprila šalju alarmanta upozorenja. Tvrde da je globalna ekonomija prošla vrhunac i da se već nekoliko mjeseci javljaju ozbiljni znaci puzajuće recesije, koja će se u svijetu rasplamsati tokom iduće godine. Nova kriza, koje nije bilo već deceniju, biće po svojim razmjerima i posljedicama znatno šira i dublja od one iz 2008. godine, procjenjuju ekonomisti.
Poslovna su se očekivanja u Evropi u prvom tromjesečju smanjila, a izgledi u Njemačkoj, koja je lokomotiva evropske ekonomije, naglo se pogoršavaju. Čak i mala pogreška u politici može zemlju gurnuti u recesiju, alarmirao je sredinom aprila njemački Institut za makroekonomsku politiku (IMK) iz Düsseldorfa.
“Opasnost od recesije značajno je povećana. Stanje je osjetno kritičnije nego prije mjesec dana”, upozorio je IMK.
Prema indikatoru tog instituta, izgledi za izbijanje recesije popeli su se na 32,4 posto, ponajprije zbog širenja trgovinskih napetosti i zbog naglog smanjenja likvidnosti u svjetskom financijskom sistemu. Taj IMK-ov indikator recesije sada je u Njemačkoj znatno veći nego što je bio u martu 2008. godine, kada su Evropa i svijet počeli kliziti u najveću krizu nakon Drugoga svjetskog rata.
Rast industrijske proizvodnje u Njemačkoj u februaru se prepolovio i iznosi oko 1,5 posto, prema Eurostatu. Prema banci JP Morgan, ekonomska aktivnost u eurozoni u prvom tromjesečju takođe je pala na 1,5 posto, što je upola niže nego u rekordnom posljednjem kvartalu 2017., kada je evropska ekonomija dostigla najveći zamah u deset godina.
Istina, Wall Street Journal to usporavanje industrije u Njemačkoj objašnjava veoma hladnim vremenom i štrajkovima sindikata u metalnoj industriji. Međutim, američki medij nije siguran jesu li to svi razlozi. Saxo Bank upozorava da se globalni indeks poslovne aktivnosti (PMI) od početka godine usporio na najniži nivo u posljednjih 16 mjeseci. Stručnjaci te globalne investicione banke iz Kopenhagena vjeruju da je riječ o pouzdanim znacima priblažavanja recesije. Tako misli i Ambrose Evans-Pritchard iz britanskog Telegrapha, jedan od najpoznatijih, nacitiranijih i najbolje informiranih ekonomskih komentatora u svijetu.
Povlačenje novca
“Jasno je da se ekonomski bum eurozone iz 2017. izduvao. Posljednjih nedjelja došlo je do poplave razočaravajućih podataka o industrijskoj proizvodnji, maloprodaji i poslovnom povjerenju” – kaže Evans-Pritchard.
Prema njegovom mišljenju, koje dijeli i Saxo Bank, glavni razlog za posrtanje ekonomije od početka godine u Evropi i svijetu jesu politike najvećih centralnih banaka – američke, evropske i kineske. One simultano sprovode monetarno stezanje. Umjesto bjesomučnog štampanja novca – kojim su nakon krize iz 2008. nastojale stimulisati potražnju i ekonomski rast – one sada prestaju s upumpavanjem novca u finansijski krvotok. Najdalje je otišla američka centralna banka (Fed), koja povlači novac s tržišta. Već šest puta je u tri godine podigla kamatnu stopu, na ukupno 1,75 posto. Najavljuje da će do kraja godine monetarno stezanje ubrzati.
To monetarno stezanje usporava rast monetarne mase u svijetu, pa se bankama i ostalim finansijskim insitutcijama naglo smanjuje raspoloživi novac i kamate postupno rastu, prema riječima Evans-Pritcharda. Komentator Telegrapha procjenuje da će se smanjenje novčane mase negativno odraziti na ekonomiju, i to s pomakom od šest mjeseci, u cijelom svijetu. I ECB je smanjila nekadašnje finansijske injekcije s 80 na 30 milijardi eura mjesečno, a do septembra planira potpuno prestati s monetarnim popuštanjem. Ako se to dogodi, Evans-Pritchard procjenjuje da će evropska ekonomija ući u recesiju za godinu dana, idućeg proljeća. Saxo Bank smatra vjerovatnim da će američka ekonomija pasti u recesiju »u sljedećih 12 do 18 mjeseci«.
Skočio Libor
To nisu jedini znaci prijeteće recesije. Baltic Dry Index, koji pokazuje ponudu i potražnju u prevozu pomorskog tereta u svijetu, od početka godine pao je više od 40 posto – što takođe upućuje na posustajanje globalne ekonomije, prema Telegraphu. Zabrinjava i rast Libora, referentne kamate stope po kojoj najveće banke u svijetu međusobno posuđuju novac. U normalnim vremenima Lobor je manji od 0,1 posto, ali od početka godine skočio je na 0,6 posto, za pozajmice na rok od tri mjeseca, primjećuje Telegraph. Takav skok Libora u odnosu na službenu kamatnu stopu američkog Feda nije zabilježen još od početka finansijske krize iz 2008., uočava Saxo Bank.
Sve to potvrđuje da banke zbog smanjivanja raspoložive likvidnosti oklijevaju da posuđuju novac. Radije ga drže kod sebe. Na to upućuje i rast kamata na kratkoročne dugove – što je paradoks. Pravilo je da su kamate na dugoročni javni dug veće od onih na kratkoročni, jer su i dugoročni rizici za zajmodavce veći. Međutim, razlika između kamata na kratkoročne (dvogodišnje) američke državne obveznice i kamata na dugoročne (s dospijećem za 10 godina) trenutno se smanjuje. To je tipični simptom stresne situacije u finansijskom sistemu, koja se ponavlja uoči izbijanja recesije, podsjećaju finansijski stručnjaci.
Ako raspoloživi novac u finansijskom sistemu nastavi da se smanjuje, to može u nepovoljnom razvoju događaja dovesti do kreditnog sloma, upozorava Telegraph. Ekonomija ne može funkcionisati bez kredita. Kada oni rastu, ekonomska aktivnost jača. Kada krediti stagniraju, ekonomija posrće. Saxo Bank dodaje da se dugogodišnji kreditni bum nakon 2009. izduvao – u Americi, Evropi i Kini. Kreditni uslovi se pogoršavaju. Rast kredita poduzećima u 18 zemalja, koje čine gotovo 70 posto svjetske ekonomije, početkom godine spustio se se gotovo na nulu, dramatično upozorava Saxo. Dosad je prevladavalo mišljenje da šanse za izbijanje nove recesije nisu puno veće od 10 posto, ali optimizam naglo slabi.
“Kako ulazimo u drugo tromjesečje 2018., nade u sinhronizovani rast brzo nestaju, jer globalna ekonomija posustaje (globalni PMI se srozao na najniži nivo u 16 mjeseci), a u SAD-u se javljaju upozoravajući znakovi usporavanja” – kaže Saxo.
Već pomenuti »pokazatelji upućuju na to da se SAD nalazi na kraju pozitivnog poslovnog ciklusa – što nije veliko iznenađenje – da nas recesija čeka iza ugla i da je Trumpova ekonomska politika ne može spriječiti«, predviđa Saxo. Valja imati na umu da Telegraph i Saxo Bank nisu jedini vjesnici nove ekonomske krize u svijetu. Na znakove recesije počeli su upozoravati mnogi američki ekonomisti, a nedavno im se pridružio ugledni Financial Times. Londonski list poručuje da centralne banke u ovoj osjetljivoj situaciji »ne bi smjele prestati s finansijskim popuštanjem«.
(Novi list)
