Crna Gora nema direktni platni promet ni sa jednom drugom zemljom, a posljedica su visoke tarife za međunarodna plaćanja.
Nijedna od 15 poslovnih banaka nije bila zainteresovana ni da uspostavi direktan platni promet sa Srbijom i BiH, koji je Centralna banka pripremila prije deset godina. Bankari, međutim, zadovoljno trljaju ruke, jer su od naknada i provizija u prošloj godini zaradili ukupno 47 miliona, u šta su uključene i tarife za plaćanje prema inostranstvu.
Privredi i građanima ostaje samo da čekaju ulazak u EU jer će se tada priključiti platnim sistemima EU. Do tada ovaj promet ovdašnje banke obavljaju preko korespondentskih banaka u inostranstvu, koje takođe zaračunavaju svoje tarife.
Čekajući EU
Na pitanje Pobjede zašto do sada ni sa jednom zemljom nije uspostavljen direktan platni promet, iz CBCG su kazali da to nije uobičajena praksa između zemalja sa različitim valutama. – Platni promet funkcioniše najnormalnije sa svim zemljama. Ulaskom u EU Crna Gora će se priključiti platnim sistemima Unije – rekli su iz CBCG i podsjetili da nijedna banka nije imala interesa da prihvati sporazum o kliringu, koji su potpisale centralne banke Crne Gore, BiH i Srbije. Komentarišući žalbe privrede i građna da banke ove usluge papreno naplaćuju, iz CBCG podsjećaju da su ove tarife u nadležnosti banaka i da oni ne mogu uticati na njihovu visinu.
Objašnjenje bankara
Iz banaka kažu da su inostrane banke povećale zahtjeve zbog borbe protiv pranja novca, kao i zato što je Komercbank Frankfurt otkazala saradnju sa ovdašnjim bankama… Niti jedna od banaka nije direktno odgovorila na pitanje Pobjede zašto se ne uključuje u direktan platni promet. Samo ističu da su transakcije jeftinije u okviru iste grupe. Iz Sosijete ženeral banke kažu da rade posredstvom korespondentnih banaka. U tarifu za međunarodna plaćanja ulaze troškovi korespondentnih banaka, na koje, kako kažu, ne mogu uticati, a uračunava se i cijena usluge za transakcije.
“Naša banka prati tržišne cijene i nastoji da bude maksimalno konkurentna”, naveli su iz SGBM.
U NLB kažu da je teško računati na smanjenje provizija, ali ne isključuju da je to moguće razmatrati. Objasnili su da posluju preko korespondentskih banaka Rajfajzen Beč, Unikredit Austrija, NLB Slovenija, Banjaluka, Priština, Tutin i Sarajevo, Komercbank, Dojče bank i Trast kompani Amerika. Smatraju da su cijene transakcija svedene na minimum, jer postoji jaka domaća konkurencija.
“I pored aktuelnih tarifa, bilježimo konstantan rast obima međunarodnog platnog prometa. Za inostrana plaćanja NLB za klijente grupe nudi niže naknade. Za pravna lica nudimo i „jedinstvenu tarifu“ od pet eura bez obzira na visinu transakcije za sva elektronska plaćanja sa valutom T+2, obavljena preko banaka unutar NLB grupe”, kažu u NLB Podgorica.
I u CKB kažu da su ino korespondentne banke posljednjih godina povećale svoje zahtjeve, koji se odnose na sprečavanje pranja novca.
“To rade po zahtjevu njihovih regulatora, što značajno utiče na povećanje cijena njihovih usluga. Još jedan od razloga za više cijene usluga ino banaka je izlazak iz ovog regiona Komercbanke Frankfurt, preko koje je većina crnogorskih banaka u prethodnih 20 godina realizovala međunarodne platne transakcije”, objašnjavaju iz CKB i dodaju da će ulaskom u EU Crna Gora moći da koristi neke od platnih sistema Unije, kao što su SEPA, EBA,TARGET2.
Izvor: Portal Analitika
