Crna Gora ima više od 10.200 kilometara puteva i 579 mostova, dok se ekonomija i dalje dominantno oslanja na drumski saobraćaj, u trenutku kada država ulazi u intenzivan investicioni ciklus modernizacijep utne infrastrukture.
Crna Gora raspolaže sa više od 10.200 kilometara puteva, 579 mostova i oko 250 kilometara željezničke mreže, dok broj tunela – iako ključan za saobraćaj – i dalje nije precizno objedinjen u jedinstvenoj zvaničnoj statistici. Iza ovih podataka krije se jasna slika: ekonomija zemlje gotovo u potpunosti oslanja se na drumski transport, dok ostali vidovi saobraćaja imaju znatno manju ulogu.
Najnoviji podaci Uprave za statistiku (MONSTAT) pokazuju da ukupna dužina putne mreže iznosi 10.207 kilometara, uz blagi rast u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, kvalitet te mreže i dalje nije ujednačen – 7.033 kilometra čine savremeni putevi sa asfaltnim kolovozom, dok ostatak otpada na puteve sa tucanikom i zemljane pravce.
Posebno važnu ulogu u povezivanju teritorije imaju mostovi, kojih je ukupno 579. Njihov broj u posljednjem periodu nije značajno mijenjan, što ukazuje da se investicije dominantno usmjeravaju na održavanje i unapređenje postojeće infrastrukture.
Kada je riječ o tunelima, koji su zbog planinskog reljefa neizostavan dio saobraćajne mreže, precizan broj na nivou države ne postoji u jedinstvenoj statistici. Ipak, poznato je da ih ima značajan broj na magistralnim i regionalnim putevima, dok ih je samo na prioritetnoj dionici autoputa Bar–Boljare izgrađeno više od 15, što dodatno naglašava njihov strateški značaj.
Željeznička infrastruktura ostaje znatno skromnija. Ukupna dužina pruga iznosi 250,5 kilometara i u potpunosti je jednokolosječna, dok podaci ukazuju na pad broja putnika, što potvrđuje da ovaj vid transporta zaostaje za drumskim.
Istovremeno, drumski saobraćaj bilježi rast – više od milion tona robe prevezeno je tokom godine, dok broj registrovanih vozila prelazi 326 hiljada. To potvrđuje da se crnogorska ekonomija dominantno oslanja na putnu infrastrukturu.
Intenzivan investicioni ciklus: putevi i autoput u fokusu
Uprkos izazovima, Crna Gora se nalazi u intenzivnom infrastrukturnom investicionom ciklusu. U toku su rekonstrukcije i izgradnja brojnih magistralnih i regionalnih puteva, s ciljem unapređenja povezanosti između sjevera i juga, ali i sa regionalnim i evropskim koridorima.
Poseban fokus ostaje na nastavku izgradnje autoputa Bar–Boljare, najvažnijeg infrastrukturnog projekta u državi. Nakon završetka prioritetne dionice Smokovac–Mateševo, planira se nastavak radova prema Andrijevici, čime bi se dodatno unaprijedila dostupnost sjevera i otvorile nove razvojne mogućnosti.
Očekuje se da će novi putevi, mostovi i tuneli u narednim fazama značajno promijeniti saobraćajnu mapu zemlje, skratiti vrijeme putovanja i smanjiti logističke troškove za privredu.
Paralelno s tim, država ulaže u modernizaciju postojeće mreže, kako bi se smanjile razlike u kvalitetu infrastrukture i podigao nivo bezbjednosti na putevima.
Infrastruktura kao mjera razvoja
Podaci pokazuju da Crna Gora ima solidnu infrastrukturnu osnovu, ali i da se nalazi u fazi transformacije.
U kontekstu evropskih integracija i rasta investicija, upravo će tempo izgradnje i modernizacije puteva, tunela i mostova biti jedan od ključnih pokazatelja ekonomskog napretka zemlje.
Jer, na kraju, pitanje infrastrukture nije samo pitanje kilometara – već brzine razvoja ekonomije.
(Izvor: Bankar)
