Završni panel Samita guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava u Bečićima okupio je čelnike poreskih administracija zemalja Zapadnog Balkana, koji su se saglasili da je modernizacija poreskih sistema imperativ – ali da ona u praksi zavisi od političke volje, dostupnih finansija, kvalitetnog kadra i spremnosti na regionalnu saradnju.
Crna Gora: Reforma u hodu i borba za kadrove
Sava Laketić, v.d. direktora Poreske uprave Crne Gore, istakao je da se uprava suočava s gotovo identičnim izazovima kao i ostale zemlje regiona – zastarjeli IT sistem, nedostatak stručnog kadra i reputacija institucije koja nije dovoljno atraktivna za rad.
„Imamo 500 zaposlenih na 650 sistematizovanih mjesta. Moramo raditi na reputaciji, jer u pojedinim opštinama ne možemo naći ni jednog kandidata“, kazao je Laketić.
Ipak, rezultati postoje: zahvaljujući promjeni poslovnog modela i većem oslanjanju na analizu rizika, zabilježen je rast prihoda uprkos smanjenju doprinosa za PIO. Oko 40% kontrola sada se bazira na procjeni rizika, a u saradnji sa Svjetskom bankom urađena je detaljna analiza potrebnih vještina.
Srbija: Tehnološki iskorak i kadrovski zaokret
Miroslav Đinović iz Poreske uprave Srbije istakao je da su gotovo svi procesi u toj instituciji već digitalizovani, uključujući elektronske prijave, e-kontrole, e-fakture i ciljne kontrole na osnovu analize rizika.
„U toku je zapošljavanje 1.000 novih radnika – najveće pojačanje u posljednjoj deceniji. Idemo ka potpunom uvođenju gotovog softverskog rješenja vrijednog desetine miliona eura“, najavio je Đinović.
Softver razvija američka kompanija, a implementacija će biti podržana kreditom Svjetske banke i budžetskim sredstvima. Srbija je u završnoj fazi ukidanja teritorijalne nadležnosti poreskih inspektora, čime se dodatno povećava fleksibilnost sistema.
Federacija BiH: Rast prihoda uprkos tehnološkim ograničenjima
Admir Omerbašić, direktor Poreske uprave Federacije BiH, naveo je da su prihodi u prvih pet mjeseci ove godine porasli za 12,7%, ali da je digitalizacija na vrlo niskom nivou, a većina poslova se još obavlja ručno.
„Imamo samo 1.280 zaposlenih od 1.740 sistematizovanih. Realni sektor nudi bolje uslove, a IT kadrovi nam nisu dostupni“, rekao je Omerbašić.
Poresku upravu čeka i kadrovska obnova – u narednih pet godina čak 70% zaposlenih otići će u penziju.
Republika Srpska: Automatizacija i nova fiskalizacija
Goran Maričić iz Poreske uprave RS istakao je uspješan sistem SAP-a, dostupnost e-servisa i značajno smanjenje poreskog duga (sa 1,3 milijarde KM na 600 miliona KM u pet godina).
„Nova fiskalizacija je za tri mjeseca povećala evidentirani promet za 38%. Koštala je preko 50 miliona KM, ali se pokazala kao vrlo efikasna“, rekao je Maričić.
Uz podršku MMF-a razvijeni su sofisticirani modeli kontrole zasnovani na analizi rizika, amgodišnje se sprovodi između 5.000 i 6.000 kontrola.
Indirektno oporezivanje BiH: Ograničenja i razlike u kapacitetima
Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, istakao je razlike u fiskalnoj odgovornosti među nivoima vlasti i limitiranost kapaciteta za IT održavanje.
„Slovenci godišnje troše 20 miliona eura na održavanje IT sistema. Mi nemamo ni približno toliko. Reforma zahtijeva novac – i političku podršku“, upozorio je Tegeltija.
Dodao je da je zaostajanje poreskih uprava Balkana za EU sistemima ozbiljan problem, te da bez automatizacije i kadrovskog jačanja javna administracija neće biti održiva.
Kosovo: Digitalni neuspjesi i potreba za bržom regionalnom saradnjom
Ilir Murtezaj, direktor Poreske uprave Kosova, govorio je o problemima sa zadržavanjem stručnog kadra i neuspješnom implementacijom novog IT sistema.
„Projekat digitalizacije je propao zbog neefikasnog izvođača. Sada tražimo parcijalna rješenja i platforme“, rekao je Murtezaj.
Posebno je naglasio važnost unapređenja regionalne razmjene informacija – brže i u realnom vremenu, kako bi se spriječile poreske prevare u prekograničnom poslovanju (npr. fiktivne fakture za naftu i dvostruki povraćaji PDV-a).
Goran Pekez direktor korporativnih poslova i komunikacija JTI za Zapadni Balkan ukazao je na potencijal hodograma za povećanje efikasnosti rada inspektora.
“Hodogram je nastao u procesu analize rizika vezano za procese i industriju. U momentu kada je Vlada Srbije osnovala Radnu grupu za borbu protiv sive ekonomije i dala Poreskoj upravi da vodi tu grupu, zapravo smo krenuli od toga da se jednog dana zakaže sastanak na kojem će se pozvati cjelokupna industrija kafe, cigareta, brašna, svih najrelevantnijih roba koje su kritične za kontrolu, zajedno sa najrelevantnijim državnim upravama koje se bave kontrolom istih – carina, policija, sigurnosne službe. Svi se okupe i analiziraju proces za tu robu, ne za poreske subjekte.Time se dobijaju periodi i mjesta gdje se određena roba treba kontrolisati tokom godine. To je svakako efikasnije od nasumičnih neplaniranih kontrola, te veoma precizno definiše kad, u kojem obimu, koji državni organi se trebaju angažovati na određenoj robi i gdje. To je rezultiralo time da je svaki inspektor u Poreskoj upravi, carini, policiji, mogao da za sebe napravi orijentacioni kalendar kad se kojom robom treba baviti. Povećanjem efikasnosti rada inspektora se došlo do mnogo efikasnijeg iskorišćenja ljudskih resursa. Mislim da bi ovakav pristup u svakojod zemalja koje su zastupljene na panelu mogao da bude repliciran”, ispričao je Pekez.
