Srebro je nedavno dostiglo rekordnih 64 dolara po unci. Iako je zlato zasjenilo bijeli metal kao sredstvo dugoročnog očuvanja vrijednosti u uslovima inflacije, istražujemo zašto srebro ponovo dobija na globalnoj važnosti. Srebro je zabilježilo izuzetno snažan pozitivan trend na tržištu, udvostručivši svoju vrijednost sa oko 30 dolara (24,54 eura) po unci početkom godine na rekordnih 64,65 dolara po unci 12. decembra.
Cijena metala kojim se trguje na COMEX-u – robnom odjeljenju New York Mercantile Exchangea (NYMEX) – iznosila je oko 30 dolara u januaru i kretala se između 37 i 40 dolara tokom ljeta, prije nego što je primjetno porasla u septembru. Zamah se potom ubrzao, sa najjačim rastom vrijednosti u posljednja tri mjeseca godine.
Rast od 110% od početka godine predstavlja dramatičan preokret za ovaj plemeniti metal, koji se dugo smatrao siromašnijim rođakom zlata, čija cijena obično nadmašuje srebro tokom pozitivnih faza na tržištu, koje se u stručnom žargonu nazivaju bikovska kretanja (za razliku od medvjeđih, kada cijene padaju).
Iako pojedini investitori upozoravaju na moguću kratkoročnu korekciju cijena, raspoloženje prema srebru ostaje optimistično i za narednu godinu.
U ranijim godinama, cijena srebra se tokom većeg dijela protekle decenije kretala u rasponu od 15 do 25 dolara, uz povremene skokove iznad 30 dolara tokom perioda pojačanog investicionog entuzijazma. Ipak, uzlazni trend bilo je teško održati.
Čak i tokom prethodnih vrhunaca 1980. i 2011. godine, cijena srebra dostizala je maksimum od oko 49 dolara po unci, što je znatno ispod skokova zlata, čija je cijena tada znala da pređe 1.900 dolara po unci.
Međutim, ove godine zlato je podbacilo – poraslo je za oko 60%, na približno 4.340 dolara po unci, u poređenju sa više nego udvostručenom cijenom srebra u istom periodu.
Značajan rast cijene srebra djelimično je podstaknut slabljenjem američkog dolara i očekivanjima smanjenja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi (FED), što plemenite metale čini privlačnijim kao sigurno utočište.
Ipak, daleko veći i značajniji faktori su doprinijeli rastu, uključujući smanjenje globalne ponude metala, jer tempo proizvodnje ne uspijeva da prati potražnju.
Sa kojim se izazovima suočava proizvodnja srebra?
Latinska Amerika, koja proizvodi više od polovine svjetske količine srebra, suočava se sa padom proizvodnje zbog „starenja“ rudnika i smanjenja rezervi.
Meksiko, koji obezbjeđuje oko 25% svjetske ponude srebra, posljednjih godina bilježi dvocifren pad proizvodnje.
Jedan od najvećih rudnika u zemlji, San Julian, u sjevernoj saveznoj državi Chihuahua, približava se kraju svog životnog vijeka, a njegovo zatvaranje se očekuje 2027. godine. Taj rudnik je jedan od ključnih pogona kompanije Fresnillo. Količine rude opadaju, a rezerve se iscrpljuju.
Istovremeno, Peru, Bolivija i Čile, koji zajedno isporučuju gotovo trećinu svjetske proizvodnje srebra, suočavaju se sa padom kvaliteta rude, što eksploataciju čini skupljom i manje efikasnom.
Ove zemlje se takođe suočavaju sa političkom nestabilnošću i strožim propisima u rudarstvu, koji su obeshrabrili nova ulaganja u rudarski sektor.
Bez novih otkrića ležišta ili regulatornog okvira koji bi podržao rudarstvo, očekuje se da će proizvodnja u Latinskoj Americi stagnirati ili opadati do kraja decenije, navode analitičari londonske kompanije GlobalData.
Tržište srebra je, u međuvremenu, petu godinu zaredom u strukturnom deficitu, saopštilo je prošlog mjeseca industrijsko udruženje The Silver Institute.
Procjenjuje se da će potražnja ove godine premašiti ponudu za oko 95 miliona unci, navodi se u izvještaju Instituta.
Zašto raste potražnja za srebrom?
Potražnja za srebrom raste ne samo zato što ga investitori vide kao pogodno sredstvo za očuvanje vrijednosti imovine, već i zato što je postao ključna sirovina za savremenu tehnologiju i sektor čiste energije.
Njegova jedinstvena svojstva, posebno izuzetna električna i toplotna provodljivost, čine srebro nezamjenjivim materijalom u brzo rastućim globalnim industrijama.
Solarni paneli, na primjer, oslanjaju se na srebrnu pastu za provođenje električne energije. Kako vlade širom svijeta promovišu ciljeve obnovljivih izvora energije, potražnja za ovim plemenitim metalom iz fotonaponskog sektora naglo će rasti.
Električna vozila (EV) takođe zahtijevaju i do dvije trećine više srebra nego vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Metal se koristi u baterijama i infrastrukturi za punjenje, čime postaje važan dio budućnosti zelenog transporta.
Srebro ima sve značajniju ulogu i u digitalnoj ekonomiji. Čipovi vještačke inteligencije (AI) i data-centri oslanjaju se na srebro za efikasne sisteme, gdje su brzina i pouzdanost ključni.
Sposobnost ovog plemenitog metala da podnese velika električna opterećenja obezbjeđuje čiste signale i stabilne performanse u velikim sistemima, dok visoka toplotna provodljivost pomaže u odvođenju ekstremne toplote koju proizvode AI radna opterećenja.
Iako je upotreba srebra u kovanju novca i proizvodnji poluga u padu, druge tradicionalne namjene, poput nakita, elektronike, medicinskih uređaja i robe široke potrošnje, i dalje ostaju snažni segmenti tržišta.
The Silver Institute predviđa da će globalna industrijska potražnja za srebrom nastaviti da raste u narednih pet godina.
Oxford Economics je ovog mjeseca izračunao da će potražnja za srebrom u automobilskom sektoru rasti po godišnjoj stopi od 3,4% do 2031. godine, te da će plemeniti metal imati koristi i od očekivanog rasta izgradnje data-centara u SAD-u od 65% u istom periodu.
Koja je bila istorijska uloga srebra kao novca?
Hiljadama godina srebro je smatrano novcem i sredstvom očuvanja vrijednosti. Drevne civilizacije koristile su ga u trgovini jer je bilo rijetko, izdržljivo i lako djeljivo.
Značaj srebra dodatno je porastao kada su evropski kolonizatori otkrili ogromna nalazišta u Latinskoj Americi, što mu je omogućilo da postane metal svakodnevnih transakcija.
Španski srebrnjaci u vrijednosti od osam reala – nekadašnja španska valuta prije pezete i eura – postali su prva globalna trgovačka valuta, koja je kružila između Amerike, Azije i Evrope.
U 19. vijeku mnoge države, uključujući Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, vezale su svoje valute i za zlato i za srebro. Britanska funta sterling dobila je ime po funti srebra.
Srebro je izgubilo ulogu novca u 20. vijeku, kada su zemlje napustile srebrni standard. Zlato je ostalo u rezervama centralnih banaka, dok je srebro našlo svoju primjenu prvenstveno u industriji.
Ipak, zadržalo je reputaciju zaštite od inflacije i finansijske nestabilnosti, kao nasljeđe svoje duge istorije svakodnevnog novca.
