Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru nad njima, koji je Skupština Crne Gore po hitnom postupku usvojila 25. jula, predstavlja važan korak u modernizaciji i razvoju crnogorskog finansijskog tržišta.
Ovo je za Bankar kazala Ilda Pepić iz Komisije za tržište kapitala Crne Gore.
„Riječ je o instrumentu koji je već decenijama standard u razvijenim evropskim ekonomijama, a sada se uvodi i kod nas“, rekla je Pepić.
Ona objašnjava da su pokrivene obveznice dugoročne hartije od vrijednosti koje izdaju banke kako bi prikupile kapital, a ono što ih izdvaja od običnih obveznica jeste činjenica da su dodatno osigurane „fondom za pokriće“ – skupom visokokvalitetne imovine kojom banka garantuje otplatu.
„Najčešće se radi o stambenim ili hipotekarnim kreditima, odnosno kreditima koji sami po sebi imaju solidno obezbjeđenje. Za građane to znači da banke, kada izdaju ove obveznice, mogu doći do povoljnijeg finansiranja na tržištu kapitala. Taj jeftiniji izvor novca banke potom mogu usmjeriti ka svojim klijentima – prije svega kroz povoljnije stambene kredite, duže rokove otplate ili stabilnije kamatne stope“, kazala je Pepić, koja je od septembra 2024. godine direktno uključena u izradu zakona.

Zakon, kako su objasnili predlagači, uvodi savremen regulatorni okvir koji omogućava bankama da emituju pokrivene obveznice zasnovane na imovini visokog kvaliteta, uz dvostruku zaštitu investitora.
„Zakon uspostavlja savremen i precizan regulatorni okvir koji omogućava kreditnim institucijama u Crnoj Gori da izdaju pokrivene obveznice zasnovane na imovini visokog kvaliteta, pružajući dvostruku zaštitu investitorima i doprinosi većoj otpornosti bankarskog sektora“, navodi se u obrazloženju.
Višestruke koristi
Prema riječima mr Ilde Pepić, samostalne savjetnice u Komisiji za tržište kapitala Crne Gore, koristi zakona biće višestruke.

„Iako prosječan građanin vjerovatno nikada neće direktno kupiti pokrivenu obveznicu, njen uticaj može osjetiti kroz pristupačnije i predvidivije troškove zaduživanja. U razvijenim zemljama ovaj instrument je upravo i nastao kako bi se obezbijedili dugoročni i sigurni izvori kapitala za stambeno kreditiranje, a isti efekat se sada očekuje i u Crnoj Gori“, kazala je Pepić.
Ona dodaje da, iako zakon otvara velike mogućnosti, njegov uspjeh zavisi od spremnosti banaka, regulatorne podrške i interesovanja investitora.
„Dugoročno stabilno finansiranje banaka po nižim troškovima jer pokrivene obveznice omogućavaju bankama pristup povoljnijim izvorima kapitala, što doprinosi većoj finansijskoj stabilnosti i otpornosti na promjene na tržištu. Povoljni efekti na dostupnost i cijenu stambenih kredita. Niži troškovi finansiranja za banke mogu se prenijeti na građane kroz povoljnije uslove stambenih kredita“, rekla je Pepić.
Među prednostima ističe i privlačenje domaćih i stranih investitora, usklađivanje sa pravnom tekovinom EU i jačanje reputacije tržišta.
Evropski standard
Primjena evropskih standarda u oblasti pokrivenih obveznica, objašnjava Pepić, predstavlja višestruku poruku investitorima i kreditnim rejting agencijama.
„Za državu, to je jasan signal da se domaće finansijsko tržište usklađuje sa regulativom i praksom Evropske unije, što je jedan od ključnih pokazatelja institucionalne zrelosti i regulatorne predvidivosti. Takva poruka može povećati povjerenje investitora u stabilnost ekonomskog sistema, što je važan faktor u procjeni kreditnog rejtinga“, rekla je Pepić.
Za banke, uvođenje pokrivenih obveznica znači korišćenje sofisticiranog instrumenta finansiranja koji je globalno prepoznat po niskom nivou rizika.
„Budući da su ove obveznice osigurane visokokvalitetnim kolateralom, smanjuje se rizik za investitore, a samim tim i trošak finansiranja banaka. Niži troškovi finansiranja, stabilni izvori kapitala i usklađenost sa evropskim standardima mogu se pozitivno odraziti na percepciju banaka kod rejting agencija“, naglasila je Pepić.
Međutim, dodaje da sama primjena zakona i izdavanje pokrivenih obveznica neće automatski dovesti do povećanja kreditnog rejtinga ni države ni pojedinačnih banaka.
Privlačenje investitora i razvoj tržišta
Pokrivene obveznice se u razvijenim finansijskim centrima smatraju jednim od najsigurnijih instrumenata ulaganja. Pepić ističe da bi uvođenje ovog instrumenta moglo privući inostrane investicione fondove, banke i profesionalne investitore, ali i podstaći domaće institucionalne investitore poput penzionih fondova i osiguravajućih društava.
„Ako se poveća interesovanje za kupovinu ovih hartija, prirodno će doći i do rasta prometa na berzi, što znači veću likvidnost tržišta kapitala“, naglašava Pepić, dodajući da bi dugoročno ovaj instrument mogao otvoriti vrata i za uvođenje drugih sofisticiranih finansijskih proizvoda.
Uticaj na kreditni rejting i sekundarno tržište
Primjena evropskih standarda kroz ovaj zakon šalje pozitivan signal investitorima i kreditnim rejting agencijama. Iako sam zakon neće automatski poboljšati kreditni rejting države ili banaka, on predstavlja važan korak ka izgradnji stabilnog i predvidivog finansijskog sistema.
Pored toga, očekuje se i razvoj sekundarnog tržišta pokrivenih obveznica, gdje bi investitori mogli trgovati već izdatim obveznicama. To bi, prema Pepić, povećalo likvidnost tržišta, olakšalo ulazak i izlazak investitora iz pozicija i doprinijelo transparentnijem formiranju cijena.
Prednosti i izazovi
Prednosti:
- dugoročno stabilno finansiranje banaka po nižim troškovima
- potencijalno povoljniji stambeni krediti za građane
- privlačenje domaćih i stranih investitora
- usklađivanje sa pravnom tekovinom EU i jačanje reputacije tržišta
Izazovi:
- složena priprema i izdavanje zbog visokih regulatornih zahtjeva
- ograničen potencijal u startu zbog malog domaćeg tržišta
- rizik da instrument ostane neiskorišćen ako banke procijene da nije dovoljno konkurentan
„Zakon otvara vrata za dugoročno unapređenje finansijskog tržišta, ali njegov puni efekat zavisiće od spremnosti banaka, regulatorne podrške i interesa investitora“, zaključuje Pepić.
Kada zakon stupa na snagu?
Zakon stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u „Službenom listu“, dok je početak njegove primjene planiran za 1. januar 2027. godine. Do tada će biti usvojeni svi podzakonski akti i tehnički standardi potrebni za njegovu potpunu implementaciju.







