„Carinski čovjek“ Donald Tramp stiže u kanadske Stjenovite planine na samit G7, gdje će se u ponedjeljak suočiti sa zapadnim liderima koji se svi slažu da je njegov nepredvidivi i skupi trgovinski rat loša ideja. Ali, da li bi zajednički pritisak na njega mogao biti još gora ideja?, prenosi Politico.eu
Posljednji put kada su se lideri G7 sastali u Kanadi 2018. godine, Tramp je napustio samit prije kraja, nakon kritika zbog svojih carina iz prvog mandata. Ovaj put su trgovinske tenzije znatno ozbiljnije – ali ostali lideri će pokušati da ga fokusiraju na druge hitne teme, poput zajedničkog odgovora na vojnu prijetnju koju predstavlja Rusija.
„Oni će željeti da razgovaraju o [carinama], ali Tramp će htjeti da razgovara o suprotstavljanju Kini“, rekao je Džoš Lipski, viši direktor u Atlantskom savjetu, američkom think-tanku.
„Pitanje koje će mu oni postaviti biće: ‘Kako možeš da tražiš da se udružimo protiv Kine, kada u isto vrijeme pokušavamo da ublažimo posljedice tvojih carina?’“
Prema izračunima Atlantskog savjeta, efektivna stopa carina koje SAD nameću ostalim ekonomijama članicama G7 kreće se između 12 i 16 odsto – najviša od vremena Velike depresije 1930-ih godina.
Dok je Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo privremeni trgovinski sporazum s Trampom, tri članice G7 – Njemačka, Francuska i Italija – i dalje su na udaru kao članice EU, koja funkcioniše kao jedinstveni trgovinski blok. Japan, takođe član grupe, suočava se sa višim stopama zbog velikog udjela automobila u izvozu u SAD.
Carine bi mogle dodatno porasti već 9. jula – što ovaj samit čini posljednjom realnom prilikom za postizanje sporazuma na najvišem nivou, licem u lice.
„G7 predstavlja praktičan i važan prirodan rok, a sve zavisi od toga koliko su SAD spremne da reaguju na pitanje carina uz sve ostale pregovore“, rekao je jedan kanadski diplomata za Politico, kojem je odobrena anonimnost zbog osjetljivosti teme.
Postavljanje agende
Lideri će u luksuznom planinskom odmaralištu Kananaskis u ponedjeljak započeti prvu od četiri sesije upravo razgovorima o trgovinskim pitanjima.
Kanadski premijer Mark Karni otvoriće prvi sastanak na temu globalne ekonomije, svjetske trgovine i pravila međunarodnog poretka – onakvog kakav smo nekad poznavali.
To će obradovati predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, koja predvodi trgovinsku politiku EU. Uniju predstavlja i Antonio Kosta, predsjednik Savjeta EU, čime broj lidera raste na devet.
Tramp je pokrenuo svoju carinsku ofanzivu u martu, uvevši 25% carine na čelik, aluminijum i automobile, da bi u aprilu uveo i tzv. recipročne carine od 10% na robu iz Ujedinjenog Kraljevstva, EU i Japana.
Ako ne bude postignut transatlantski trgovinski sporazum, carine na robu iz EU mogle bi da porastu na 50% već 9. jula – iako su pojedini američki sudski postupci i komentari ministra finansija Skota Besenta nagovijestili mogućnost odlaganja tog roka. Tramp je već udvostručio carine na čelik i aluminijum na 50%, zaprijetio dodatnim nametima na farmaceutske proizvode, a njegova administracija priprema nove carine na poluprovodnike, bakar i drvnu građu.
Ipak, niko za stolom ne želi da antagonizuje Trampa. EU se uglavnom ponašala suzdržano – pripremila je paket protivmjera vrijedan više od 100 milijardi eura, ali još nije povukla obarač.
Nema saglasnosti
Promijeniti Trampovo mišljenje o carinama djeluje gotovo nemoguće – naročito sada kada su prihodi od carina počeli da se slivaju u američku državnu kasu. Pa zašto uopšte pokušavati? Samit u Kanadi, osim ako ne dođe do diplomatskog čuda, neće rezultirati uobičajenim zajedničkim saopštenjem. Umjesto toga, predviđeno je čak sedam posebnih dokumenata na različite teme – od kritičnih sirovina, preko vještačke inteligencije, do šumskih požara.
„G7 treba da ostane tim“, rekao je jedan njemački zvaničnik za Politico. „Naš domaćin Kanada to takođe vidi tako. Upravo iz tog razloga neće biti zajedničkog saopštenja, već odvojeni dokumenti.“ Dodao je da čak i Japan, Kanada i EU imaju različite stavove među sobom, te odbacio narativ o šest protiv jednog, prenosi politico.eu.
Kanada se dobro sjeća da pristup G6 protiv Trampa nije uspio – kultna fotografija sa samita 2018. prikazuje Trampa kako sjedi prekštenih ruku, dok ostali lideri stoje oko njega. Tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel nagnuta je nad stolom, s izrazom frustracije na licu.
„Ako bi sada pokušali da formiraju G6, mislim da bi se to obilo o glavu“, kaže Lipski. „Tome smo već svjedočili 2018. godine – i nikome nije koristilo.“
Ali najvažnije: „To bi samo dovelo do dodatnih podjela, što ne bi bilo u interesu nijedne zemlje na srednji ni dugi rok“, dodaje on.
Ishodi samita
Napet i krhak G7 samit, u 2025. godini, samo je još jedna etapa u preživljavanju Trampove carinske oluje. Ostalih šest članica i EU trebaju SAD da bi se suprotstavile imperijalističkoj Rusiji i obuzdale asertivnu Kinu.
Za Brisel i London posebno, G7 je služio kao efikasan forum za koordinaciju sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini. Fon der Lajen je ove sedmice održala neuobičajenu konferenciju za medije kako bi najavila nove prijedloge EU – uključujući sankcionisanje naftnih derivata proizvedenih od ruske sirove nafte i smanjenje globalnog limita cijene nafte sa 60 na 45 dolara.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe učestvuje na G7 u utorak, iako još pamti neugodan susret s Trampom u Ovalnom kabinetu. Zelenski je za Politico rekao da mu je žao zbog tog incidenta, ali da ne odustaje.
Podsjetimo, još 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, G7 je dogovorio ograničenje cijene koju Rusija može da dobije za izvoz nafte – što je uspješno srezalo prihode Kremlja. Velika Britanija je uvela ograničenja za pomorsko osiguranje, EU za flotu i pristaništa, dok su SAD vršile pritisak kroz finansijske institucije i pristup trgovini u dolarima.
Iako se dogovor o tome teško može očekivati u Stjenovitim planinama, lideri će se potruditi da postignu manje sporazume. Na primjer, kineska ograničenja izvoza kritičnih sirovina pogađaju sve. Čak će i zemlje koje nisu članice G7, ali su pozvane – Ukrajina, Brazil, Meksiko, Južna Afrika, Indija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati – vjerovatno biti spremne da podrže takvu inicijativu.
„Po meni, najbolji mogući scenario je – da ne dođe do većih incidenata“, zaključuje Lipski. On takođe podsjeća da predsjednik Francuske Emanuel Makron preuzima predsjedavanje G7 naredne godine. Kao najiskusniji lider u grupi, Makron će sigurno težiti da zadrži jedinstvo i stabilnost grupe usred trgovinskih tenzija i rata.
Izvor: Politico.eu
