Guverner HNB-a Boris Vujčić dao je intervju za njemački poslovni list Boersen-Zeitung, objavljen pod naslovom „AI balon mogao bi postati problem monetarne politike“, u kojem je, uz situaciju na tržištu tehnoloških akcija, odgovorio i na pitanje o glasinama da želi postati potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB), a govorio je i o posljedicama ulaska Hrvatske u europodručje.
Vujčić, ujedno i član Upravnog savjeta ECB-a, odgovarajući između ostalog na pitanje novinara šta misli o mogućem stvaranju balona na globalnim tržištima u vezi akcija povezanih sa vještačkom inteligencijom (AI), ocjenjuje da je to definitivno jedan od rizika koji se mora vrlo ozbiljno razmotriti.
„Ako dođe do razočarenja u pogledu koristi i prihoda od vještačke inteligencije, valuacije na berzama mogle bi se brzo preokrenuti. Ako imate tako visoke valuacije kao sada i toliko novca uloženog u jedan sektor i tako visoku koncentraciju rizika, onda moramo biti vrlo oprezni. Niko ne može reći šta će se tačno dogoditi, ali moramo se pobrinuti da, ako dođe do oštrih korekcija na tržištima, imamo finansijski sistem koji je dovoljno otporan da izdrži šok“, rekao je Vujčić u intervjuu za Boersen-Zeitung.
Na pitanje može li eventualno pucanje AI balona dovesti do prilagođavanja monetarne politike, izjavio je da to zavisi od toga šta će se dešavati. „Ako to dovede do velikog šoka u realnoj ekonomiji, da ljudi gube novac i smanjuju svoju potrošnju, to bi moglo usporiti rast. U takvom scenariju, pucanje AI balona ne bi bilo samo prijetnja finansijskoj stabilnosti, već i problem za monetarnu politiku“, ocijenio je Vujčić.
Govoreći o predstojećem ulasku Bugarske u europodručje 1. januara sljedeće godine, osvrnuo se i na posljedice uvođenja eura u Hrvatskoj.
„S obzirom na to da smo dugo imali nisku inflaciju, a zatim uveli euro u vrijeme visoke inflacije, mnogi su u Hrvatskoj počeli kriviti novu valutu za visoke cijene. To je bio veoma težak izazov u javnoj komunikaciji. Nažalost, većina ljudi i dalje tako misli. Iako je provedeno više studija o tome, porast cijena zbog uvođenja eura bio je između 0,2 i 0,4 procentna poena. To nije mnogo u periodu kada je inflacija bila oko 10%. Pomoglo nam je i to što smo imali nižu inflaciju od svih zemalja izvan eurozone u srednjoistočnoj Evropi, tako da nije moglo biti da je inflacija toliko visoka zbog eura“, rekao je Vujčić.
Govoreći o koristima ulaska, naveo je da je euro uklonio valutni rizik. Dodao je da bi prije uvođenja eura deprecijacija domaće valute od 10% u osnovi značila povećanje duga izraženog u domaćoj valuti takođe za 10%. Kao još jednu korist naveo je i to da su kamatne stope u Hrvatskoj sada znatno niže, a euro dodatno podstiče turizam, važan sektor hrvatske ekonomije.
Na pitanje da li je nedostatak to što Hrvatska ulaskom u eurozonu više nije isključivo odgovorna za monetarnu politiku, Vujčić kaže da je to teoretski nedostatak.
„I prije uvođenja eura, visok udio depozita i duga bio je u eurima. Zbog toga smo fiksirali kurs. Nakon što smo to učinili, nijesmo mogli odstupati od politike ECB-a, jer kurs ne bi ostao stabilan. Dakle, teoretski ste u pravu, ali u praksi ne možete izgubiti ono što nikad nijeste ni imali“, istakao je.
Na pitanje da li je problem za ECB to što inflacija među članicama znatno varira — Francuska i Italija imaju ispod 2%, a Hrvatska 4% — Vujčić navodi da su u ECB-u svi svjesni da će uvijek biti odstupanja i da se „ciklički krećemo u istom smjeru“.
„Da, pojedinačne stope inflacije su različite. Hrvatska je posljednjih godina rasla brže od prosjeka eurozone, rast plata bio je znatno veći, ali dugoročno Hrvatska ima vrlo dobro usklađen ekonomski ciklus sa eurozonom. Zato mislim da je monetarna politika dugoročno korisna za sve“, rekao je, dodajući da ne smatra da je politika ECB-a prikladnija velikim ekonomijama nego manjim.
„U pitanju je to koliko je vaša ekonomija ciklički usklađena sa ekonomskim ciklusom eurozone u cjelini. A postoji visoka konvergencija zato što su najvažniji trgovinski partneri evropskih zemalja druge evropske zemlje“, dodao je.
Intervju nije mogao proći bez pitanja o glasinama da je Vujčić zainteresovan za mjesto potpredsjednika ECB-a, nakon što u junu 2027. istekne mandat Filipu Lejnu.
„Proces će uskoro zvanično početi, a onda je na vladama da nominiraju svoje kandidate. Ja sam zamjenik guvernera ili guverner već 25 godina. U svakom slučaju, središnji sam bankar i želim to ostati, na ovaj ili onaj način“, rekao je Vujčić za Boersen-Zeitung, dodajući da je činjenica da srednjoistočna Evropa nikada nije imala mjesto u Odboru ECB-a.
