Američki Senat potvrdio je Kevina Vorša za budućeg prvog čovjeka američke centralne banke Feda i on će prvi put predsjedavati sastankom u toj ulozi 16. i 17. juna.
On preuzima dužnost od Džeroma Pauela, koji je na čelu Feda bio osam godina tokom kojih se suočavao sa nekoliko kriznih ekonomskih situacija, ali i ušao u sukob sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom kako bi odbranio političku nezavisnost vodeće monetarne institucije.
Vorš je, kako prenosi CNN, potvrđen sa 54 glasa „za” i 45 „protiv”. Podjela u glasanju uglavnom je išla po partijskoj liniji.
Vorš se percipira kao osoba koja je više usklađena sa Trampovim stavovima. Tramp je od početka mandata bezuspješno tražio od Pauela da agresivnije snizi kamatnu stopu.
Međutim, novi čelnik preuzima dužnost u trenutku kada inflacija ponovo raste i nalazi se na trogodišnjem maksimumu, te je premašila rast plata.
Aktuelni energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku dodatno komplikuje izglede za brzo snižavanje kamatnih stopa. Investitori sada očekuju da Fed zadrži kamatne stope nepromijenjenim u rasponu od 3,50 do 3,75 odsto tokom cijele godine ili ih čak poveća ukoliko inflatorni pritisci dodatno ojačaju. Ukoliko se to dogodi, i Vorš bi mogao doći pod Trampov politički pritisak.
Ipak, Voršov glas samo je jedan u odboru koji odlučuje o kamatnim stopama, a dio donosilaca odluka u Fedu već je izrazio zabrinutost zbog mogućeg novog talasa inflacije.
Ono što se može očekivati od Voršove ere jeste smanjenje bilansa Feda, koji trenutno iznosi 6,7 biliona dolara, kao i snažnija koordinacija sa Ministarstvom finansija.
Takođe se očekuje smanjenje broja godišnjih sastanaka na kojima se odlučuje o kamatnim stopama sa osam na četiri, manje konferencija za novinare, smanjenje broja zaposlenih u Fedu i izbjegavanje davanja jasnih signala o budućem kretanju kamatnih stopa.
Najveći izazov bi, prema ocjenama analitičara, mogao biti upravo bilans centralne banke. Po riječima Vorša, Fed mora smanjiti bilans kako bi se ponovo dominantno oslanjao na tradicionalni alat monetarne politike – kamatne stope.
Tokom velike finansijske krize i pandemije Fed je kupovao velike količine obveznica kako bi podržao ekonomiju, u okviru politike poznate kao kvantitativno popuštanje. Sličnu strategiju koristila je i Evropska centralna banka.
Vorš smatra da takva politika podriva nezavisnost Feda jer praktično predstavlja direktnu podršku vladi, te da centralna banka treba što prije da smanji ogromnu imovinu u vrijednosnim papirima.
Pauel će za sada zadržati mjesto u Fedovom Odboru za otvoreno tržište, koji određuje monetarnu politiku. Inače, uobičajeno je da čelnici Feda potpuno napuste kreiranje politike nakon isteka mandata, ali je Pauel rekao da želi ostati dok se ne završi istraga o navodnim prekoračenim troškovima obnove zgrade Feda.
(Izvor: Financije.hr)
