Crna Gora se nalazi pred jednim od najvećih razvojnih izazova u svojoj novijoj istoriji – sprovođenjem zelene energetske tranzicije, za koju će do 2030. godine biti potrebno oko 1,7 milijardi eura investicija, saopštila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović.
Govoreći na konferenciji „Crna Gora na putu zelene energetske tranzicije“, Vojinović je istakla da je energetska tranzicija jedna od najvažnijih tema za budućnost države, posebno imajući u vidu obaveze koje je Crna Gora preuzela kroz proces pristupanja Evropskoj uniji i članstvo u Energetskoj zajednici.
– Ciljevi reformi na koje smo se obavezali veoma su zahtjevni i predstavljaju naš nacionalni odgovor na fundamentalne promjene koje oblikuju savremeni svijet – od restrukturiranja globalne ekonomije i redefinisanja energetskih tržišta do sve izraženijih posljedica klimatskih promjena – kazala je Vojinović.
Prema njenim riječima, Crna Gora trenutno spada među države sa visokim udjelom obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, prvenstveno zahvaljujući hidroelektranama koje čine gotovo dvije trećine instaliranih proizvodnih kapaciteta, prenosi Pobjeda.
Međutim, sve češći sušni periodi i klimatske promjene pokazuju da se energetski sistem mora dodatno diversifikovati kroz razvoj solarne i energije vjetra.
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije i ubrzana integracija crnogorskog tržišta električne energije sa tržištem Evropske unije ključni su za očuvanje konkurentnosti i smanjenje troškova koji proizlaze iz novih evropskih klimatskih politika – zaključila je Vojinović
– Crna Gora raspolaže sa više od 2.000 sunčanih sati godišnje, ali potencijal solarne energije još nije dovoljno iskorišćen. Istovremeno, iskustva sa vjetroelektranama Krnovo i Možura potvrđuju da imamo izuzetne prirodne preduslove za razvoj ovog sektora – navela je ona.
Vojinović je upozorila da energetska tranzicija ne podrazumijeva samo izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, već i velika ulaganja u baterijska skladišta, pametne mreže, digitalizaciju, energetsku efikasnost i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture.
Posebno je naglasila značaj pitanja budućnosti Termoelektrane Pljevlja i pljevaljskog regiona, koji je ekonomski vezan za rad Rudnika uglja i termoelektrane.
– Izrada i sprovođenje plana pravedne energetske tranzicije mora biti jedan od prioriteta, kako bi se obezbijedila održiva budućnost za lokalnu zajednicu i zaposlene koji danas zavise od uglja – poručila je Vojinović.
Govoreći o finansijskim aspektima tranzicije, ona je podsjetila da Crna Gora koristi podršku Evropske unije, međunarodnih finansijskih institucija i domaćih programa energetske efikasnosti, ali da su potrebe za ulaganjima mnogo veće od raspoloživih domaćih sredstava.
Vojinović je ukazala i na značaj novog evropskog mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji će imati sve veći uticaj na konkurentnost elektroenergetskog sektora.
– Povećanje udjela obnovljivih izvora energije i ubrzana integracija crnogorskog tržišta električne energije sa tržištem Evropske unije ključni su za očuvanje konkurentnosti i smanjenje troškova koji proizlaze iz novih evropskih klimatskih politika – zaključila je Vojinović.
Konferenciju „Crna Gora na putu zelene energetske tranzicije“ organizovao je Centar za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica u okviru regionalnog projekta „Osnaživanje Zapadnog Balkana kroz zelene industrijske politike“, uz podršku Fondacije Otvoreno društvo Zapadni Balkan.
