Crna Gora se nalazi u periodu intenzivne realizacije infrastrukturnih projekata, gdje su rokovi, troškovi i odgovornost često izvor složenih ugovornih sporova. Upravo zato se ovogodišnji treći po redu, Arbitražni dan, koji se održava sjutra u organizaciji Privredne komore Crne Gore, bavi temom arbitraže u građevinarstvu. Na skupu, koji okuplja domaće i regionalne stručnjake, jedan od panelista biće mr Vlatko Mihajlov, diplomirani građevinski inženjer, ovlašćeni inženjer procjene troškova (RICS London) i konsultant specijalizovan za FIDIC ugovore i potraživanja na međunarodnim građevinskim projektima. U razgovoru za Bankar, Mihajlov govori o značaju arbitraže i ugovornih mehanizama u građevinarstvu, izazovima domaće prakse i koracima koje Crna Gora mora preduzeti da bi osnažila institucionalnu arbitražu.

Ugovorne klauzule postoje, ali ih ne koristimo na vrijeme

Kakva je svijest građevinskih kompanija u Crnoj Gori o ugovaranju arbitražnih klauzula? Da li postoji otpor prema arbitraži zbog nepoznavanja postupka ili drugih razloga?

FIDIC-ovi ugovori (Fédération Internationale des Ingénieurs-Conseils – Međunarodni savez inženjera konsultanata) u svojim opštim uslovima sadrže odredbe i za adjudikaciju i za arbitražu kao stepene u rješavanju sporova. Nažalost, njihova najčešća upotreba u praksi u našem okruženju je rješavanje sporova prilikom prekida ugovora, umjesto tokom izvođenja radova. Tokom svoje karijere, često sam se susretao s uvjerenjem obje strane da je formiranje DAB-a uvredljiv čin koji može narušiti dobre odnose između ugovornih strana. Postoje i drugi razlozi, ali ovaj je najčešći. Kratko rečeno, odgovor na pitanje da li postoji otpor prema arbitraži zbog nepoznavanja postupka ili drugih razloga je: da, ugovori predviđaju klauzule za rješavanje sporova, ali ih je potrebno primjenjivati na vrijeme kako bi se osjetila njihova prava korist.

U praksi građevinskih projekata često dolazi do sporova. Na koji način arbitraža može efikasnije riješiti takve sporove u odnosu na sudske postupke?

– Kada govorimo o arbitraži kao alternativnom načinu rješavanja sporova, umjesto pred zvaničnim sudom, želim da pomenem još jedan termin koji se kod FIDIC ugovora prepoznaje u obliku panela sa autoritetom da donosi formalne odluke – to je Dispute Adjudication Board (DAB). DAB je, u suštini, panel sa autoritetom da donosi formalne odluke, koji je predviđen da bude dio projekta i da rješava sporove na dva načina: (i) da bude prisutan tokom čitavog trajanja projekta i da sprečava ili riješava sporove, ili (i) da se formira po potrebi kada jedna od strana referira spor na DAB-u (ad hoc). U oba slučaja efikasnost ovih panela dolazi do izražaja ako se koriste za brzo rješavanje sporova u trenutku ili blizu trenutka kada oni nastanu, čime se omogućava da ugovorni mehanizmi funkcionišu. (“the process to work”)

Rokovi su najčešći uzrok sporova – rješenje je balans ugovora i planiranja

Koje su najčešće tehničke greške koje kasnije prerastaju u arbitražne sporove? Može li se rizik smanjiti boljim planiranjem?

– Rekao bih da možda problemi oko rokova izvođenja radova dominiraju u odnosu na ostale. Gotovo da ne postoji projekat koji se završi u početno planiranom roku. Naravno, rizici sporova se mogu značajno smanjiti kvalitetnijom ugovornom i tehničkom dokumentacijom. Po mom mišljenju, najvažnije je da ugovori predviđaju jasno izbalansiranu raspodjelu rizika između ugovornih strana i da se prilikom izrade posebnih uslova ugovora koriste usluge kompetentnih stručnjaka iz inženjerske i pravne oblasti, kako bi se ugovori jednoznačno prilagodili domaćem zakonodavstvu, potrebama projekta i zahtjevima investitora.

Edukacija inženjerskih kadrova ključ je zaštite interesa kompanija

U međunarodnim projektima arbitraža je često obavezna. Kako domaće kompanije mogu bolje da se pripreme za učešće u takvim procesima?

– Neophodno je ulagati u edukaciju inženjerskih kadrova, ne samo u tehničkom već i u ugovornom smislu. Inženjer koji razumije pravila FIDIC-a, procedure i odgovornosti, kadar je koji može zaštititi interese svoje kompanije. Problem je što se kod nas kadrovi rijetko bave isključivo ugovornim pitanjima. Često obavljaju i druge zadatke, pa se to područje zanemaruje. Neki poslodavci se boje da će ulaganje biti „izgubljeno“ ako zaposleni odu, ali smatram da je mnogo veći rizik imati kadar u koji se nije ulagalo.

Crna Gora mora jačati domaću arbitražnu praksu

– FIDIC-ovi uslovi izvođenja najčešće predviđaju da, ukoliko izvođač nije iz iste države, nadležna bude međunarodna arbitražna institucija (najčešće ICC u Parizu). Ipak, postoje slučajevi kada je, kod ugovora o pružanju konsultantskih usluga, Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore nadležan za rješavanje sporova. U kontekstu evroatlantskih integracija Crnu Goru u narednom periodu očekuju velike promjene. Sa pristupanjem Evropskoj uniji očekuje se da crnogorski jezik postane jedan od zvaničnih jezika Evropske unije, što će dodatno podići značaj domaćih institucija i eksperata. Veoma je važno da Crna Gora dočeka taj trenutak spremna, između ostalog i kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i stvaranje kvalifikovanih stručnjaka različitih profila. Veliki broj infrastrukturnih projekata koji dolaze u bliskoj budućnosti bez sumnje stvara dobru osnovu za razvoj stručnosti kroz primijenjenu praksu. Jednostavno rečeno: na muci se poznaju junaci.

Treći Arbitražni dan, sjutra u Privrednoj komori

Podsjetimo, treći po redu, Arbitražni dan, koji organizuje Privredna komora Crne Gore, održava se 6. novembra, a centralna tema ove godine je „Arbitraža u građevinarstvu“. Uvodnim obraćanjem predsjednika Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore Veska Božovića, generalne direktorice Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jelene Grdinić i potpredsjednika Privredne komore Crne Gore Pavla D. Radovanovića započeće ovogodišnji skup. O temi će diskutovati: predsjednica Komisije za arbitražu i ARS Zagreb Jasminka Čorda Truhar, rukovodeći partner u advokatskoj kancelariji Jovović, Mugoša i Vuković Vanja Mugoša i diplomirani građevinski inženjer mr Vlatko Mihajlov.

arbitrazni-dan-program-2025arbitrazni-dan-program-2025