Svjetska banka (SB) povisila je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 3,3%, što je 0,3 procentna poena više u odnosu na proljećne projekcije kada je očekivan rast od 3%.

Za narednu i 2027. godinu očekuje se rast od po 3,2%, što je takođe poboljšanje u odnosu na ranije procjene.

U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, koji je dostupan na sajtu WB, navodi se da se rast crnogorske privrede postepeno usporava nakon snažnog postpandemijskog oporavka, ali da ostaje stabilan zahvaljujući povoljnim kretanjima u privatnoj potrošnji i investicijama.

Makroekonomski okvir: rast i ranjivosti

Prema nalazima iz izvještaja, očekuje se da će BDP Crne Gore porasti 3,2% u prošloj godini i 3,3% u ovoj.

„Kao mala, otvorena i euroizovana ekonomija, Crna Gora ostaje visoko izložena spoljnim šokovima, a snažna zavisnost od turizma dodatno povećava tu ranjivost. Inflacija je bila viša od očekivane, dok fiskalni prostor ostaje ograničen, a javni dug stabilan na oko 60% BDP-a“, navodi se u posebnom odjeljku izvještaja za Crnu Goru.

Pristupanje EU ostaje ključni pokretač reformi i dugoročnog razvoja, a nedavni ulazak Crne Gore u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) trebalo bi da ojača finansijsku integraciju, smanji troškove transakcija i poveća povjerenje investitora.

„Očekuje se da će rast u periodu 2025–2027 u prosjeku iznositi oko 3,2%, podržan privatnom potrošnjom, rastom realnih zarada i kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu i obnovljive izvore energije“, naveli su iz SB.

Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, pa je deficit bio ispod 3%, dok javni dug nastavlja silaznu putanju.

Ipak, očekuje se da će deficit tekućeg računa ostati povišen, uz sve veću zavisnost od spoljnog finansiranja. Očuvanje fiskalne održivosti, jačanje upravljanja rizicima i sprovođenje ciljano usmjerenih politika za smanjenje siromaštva, ocjenjuje SB, biće od ključnog značaja u uslovima trajnih geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti.

Dalji napredak u procesu pristupanja EU mogao bi dodatno poboljšati izglede za rast, dok bi kašnjenja ili spoljašnji šokovi mogli negativno uticati na ekonomske performanse zemlje.

Regionalni kontekst: umjereno ubrzanje rasta na Zapadnom Balkanu

SB očekuje da će ekonomski rast Zapadnog Balkana umjereno ubrzati u narednoj godini, dok se u 2027. predviđa konkretniji oporavak, kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije, zajedno s popuštanjem globalne ekonomske neizvjesnosti.

Prema prognozama, kombinovani rast Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići će 3% u ovoj godini, što je 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. U narednoj godini očekuje se ubrzanje na 3,1%, a u 2027. na 3,6%.

Direktorica SB za Zapadni Balkan, Ksiaoking Ju, kazala je da region ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije EU, ali da rast i dalje nije dovoljan da ispuni očekivanja građana.

„Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja — kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja“, poručila je Ju.

Izvještaj ukazuje i na paradoks tržišta rada u regionu: iako je u pojedinim sektorima prisutan trajan manjak radnika, stope nezaposlenosti su i dalje preko 10%, a učešće radne snage je nisko — ispod 55%, naročito među ženama, mladima i starijim osobama.

Demografska kretanja dodatno pojačavaju izazove. Radno sposobno stanovništvo je već značajno smanjeno, a do 2050. očekuje se njegov pad za skoro 20%. Ako se nastave trenutni trendovi, region bi mogao da se suoči sa manjkom od preko 190.000 radnika u narednih pet godina, navodi SB.

Da bi „otključao“ ekonomski rast, Zapadni Balkan mora da poveća ulaganja u osnovnu infrastrukturu i ljudski kapital.

Preporučene mjere uključuju:

• jačanje obrazovnog i zdravstvenog sistema,

• povećanje stope učešća u radnoj snazi, naročito među ženama,

• ulaganja u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu za brže i efikasnije povezivanje firmi i građana,

• jačanje javne uprave i regulatornog okvira,

• podsticanje konkurencije u sektorima poput energetike i transporta,

• reformu državnih preduzeća i podršku inovativnim startapima.

Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi da podrži ekonomiju kroz finansiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, uz istovremeno podsticanje digitalnih i zelenih tranzicija. Izvještaj Svjetske banke ukazuje da Crna Gora i region nastavljaju sa stabilnim, ali nedovoljno snažnim rastom, te da ključ za održiv napredak leži u investicijama u infrastrukturu, radnu snagu i institucionalne reforme.

Ž. Radulović