Tržište stambenih nekretnina u eurozoni brzo se oporavilo od pritiska inflacije, skupe energije i visokih kamatnih stopa. Ipak, visoke cijene stambenih kvadrata ograničile su pristupačnost stambenih kvadrata, upozorila je u ponedjeljak Evropska centralna banka (ECB).
Podaci za treće tromjesečje 2024. godine navode na zaključak da su cijene već dostigle visok nivo iz ljeta 2022. godine, ističu u ECB-u, zaključivši da je “njihov oporavak bio puno brži nego u razdoblju nakon globalne finansijske i dužničke krize” u eurozoni.
Tokom godinu i po dana cijene su bile pale za tri posto. Kada se uzme u obzir najniža i najviša tačka u ciklusu, a u dvogodišnjem kriznom razdoblju bile su se smanjile za gotovo pet posto, napominju.
Pad cijena bio je ujedno koncentrisan na manji broj zemalja, samo 12 od njih 20 obuhvaćenih istraživanjem. Glavni uteg bila je Njemačka, koja je tu ulogu “preotela” zemljama na periferiji eurozone, konstatira ECB u Ekonomskom biltenu.
Relativno blagi pad cijena poštedio je budžete domaćinstava i bilanse banaka, ali njihov je nivo i dalje visok. Ovo je negativno uticalo na pristupačnost stanovanja i u uslovima “manje stroge” monetarne politike.
Cijene nekretnina mogle bi rasti i u idućim tromjesečjima, s obzirom na kombinaciju ograničene ponude i kontinuirano solidne potražnje, prognoziraju u ECB-u. Napominjući da takav trend možda nije dobar za ekonomiju u cjelini.
U junu prošle godine banka je počela snižavati ključne kamatne stope. Ocijenivši da su stvoreni “primjereni uslovi ” za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije. Od jula 2022. do septembra 2023. bili su ih podigli su za 4,5 postotnih bodova.
