Uprkos nedavnim turbulentnim događanjima na globalnim finansijskim tržištima, Centralna i Istočna Evropa (CIE) imala je dobar početak 2016. godine, karakterisan ubrzanjem ekonomske aktivnosti i otpornošću finansijskih tržišta. S obzirom na očekivani održani rast u eurozoni, novi krug kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke (ECB) i suzdržani stav američke centralne banke (FED), ove godine rast bi se trebao proširiti na sve zemlje Centralne i Istočne Evrope, te se sličnim tempom nastaviti i u 2017. godini.
Prema posljednjoj publikaciji CEE Quarterly koju objavljuje UniCreditov odsjek za ekonomska istraživanja – UniCredit Economics & FX/FI Research, rast BDP-a bit će najvećim dijelom podstaknut kontinuiranim oporavkom domaće potražnje. Međutim, tempo i održivost rasta razlikovaće se od zemlje do zemlje. U zemljama grupe CIE-EU1, realni BDP je prošle godine rastao najbrže od početka globalne finansijske krize, a čini se da je na dobrom putu da se takav rezultat ponovi i u 2016. godini.
Početkom ove godine na finansijskim tržištima zabilježena su značajna turbulentna zbivanja pod uticajem zabrinutosti u pogledu Kine, globalnih izgleda za rast i zdravlja Evropskog bankarskog sektora.
Iako se nije temeljila na opipljivim dokazima da nam prijeti recesija, ubrzana globalna rasprodaja hartija od vrijednosti imala je značajan učinak na tržišta u razvoju. U posljednje vrijeme tržišta su se smirila zahvaljujući dokazima o održanoj ekonomskoj snazi Evrope, Sjedinjenih država i Kine i novom krugu kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke, ali su globalni izgledi za tržišta u razvoju postali nesigurniji. U takvim okolnostima regija CIE-EU ističe se kao ostrvo stabilnosti, gdje je pad ekonomske aktivnosti ograničen, a oporavak brz. Rast se takođe učvrstio i u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji. U Hrvatskoj i Srbiji, rast je ograničen nedostatkom prostora za politike koji je uzrokovan visokim fiskalnim deficitom i dugom. U Turskoj je rast podstaknut fiskalnom i monetarnom ekspanzijom. U Rusiji i Ukrajini recesija je popustila.
“Za razliku od drugih zemalja regije, ekspanziju domaće potražnje u zemljama skupine CIE-EU nije pratila akumulacija makroekonomskih neravnoteža, što je vladama omogućilo provođenje politika koje podupiru rast bez ugrožavanja finansijske stabilnosti. Snažna ekspanzija domaće potražnje dala je važan ciklički podsticaj prihodima, a rast EU transfera omogućio je vladama da ojačaju javna ulaganja, a da pritom ne ugroze ciljane deficite˝, rekao je Lubomir Mitov, glavni ekonomista UniCredita za Centralnu i Istočnu Evropu. ˝Solidne vanjske pozicije omogućile su zemljama grupe CIE-EU da se u punoj mjeri okoriste globalnim okruženjem izuzetno niskih kamata i obilne likvidnosti, pri čemu su njihove monetarne politike ostale podupiruće, s kamatnim stopama na rekordno niskim nivoima i stabilnim valutama.”
U perspektivi, UniCreditovi analitičari dalje su optimistični u pogledu kratkoročne prognoze. Uprkos povećanoj volatilnosti tržišta na početku godine, drže se svoje prognoze rasta za eurozonu od 1,7 posto u 2016., što je iznad konsenzusa na tržištu. Nedavni rezultati objave indeksa menadžera nabavke i podaci koji se frekventnije objavljuju kao što su podaci o izvozu, narudžbama i industrijskoj proizvodnji potvrdili su da ekonomska aktivnost u eurozoni nastavlja napredovati snažnim korakom. Očekuju se bolji rezultati rasta u čitavoj regiji Centralne i Istočne Evrope, pri čemu će rezultati u 2016. vjerovatno biti nešto bolji nego u 2017. Ove godine očekuje se i veći uticaj politika koje podupiru rast, a sljedeće godine u mnogim zemljama do izražaja će doći opterećenja koja će zahtijevati fiskalno prilagođavanje i monetarno stezanje.
Ukupno gledano, rast bi trebao ostati najsnažniji i uravnoteženiji u zemljama grupe CIE-EU, no vjerovatno će se ubrzati i u Hrvatskoj i Srbiji. U kasnijem dijelu godine trebao bi ubrzati i rast u Turskoj nakon što splasnu političke napetosti i nakon što ekonomija filtrira učinke povećanja minimalne plate za 30 posto s početka godine. Rusija i Ukrajina će izaći iz recesije, no oporavak će ostati neujednačen i spor, otežan izostankom strukturnih reformi koje su potrebne kako bi se ojačao potencijalni rast. Oporavak cijena nafte poduprijeće rublju i ruske obveznice, a fiskalna politika postaće ključni izazov. Ukrajina će ostati u problemima, a dug i održivost bit će problematični dok god se ne ukloni politički model kojim dominiraju oligarsi.
"/>“Očekivani oporavak bankarskog kreditiranja takođe će značajno ojačati privatnu potrošnju, na koju će povoljno uticati bolja situacija na tržištu rada i snažniji rast plata. S obzirom na snažne kapitalne pozicije, obilje likvidnosti, vrlo niske kamate i znakove da se razduživanje koje je počelo s globalnom finansijskom krizom uglavnom potrošilo, očekujemo da će bankarsko kreditiranje odigrati veću ulogu u finansiranju ekonomije”, rekao je Lubomir Mitov.
Sljedeće godine vjerovatno će se nastaviti sličan obrazac rasta, no rast će možda biti nešto niži jer će izvoz oslabiti uslijed slabije potražnje u eurozoni i jačeg eura, koji će negativno uticati na konkurentnost u poređenju s trećim zemljama. S druge strane, korištenje EU fondova opet bi trebalo porasti, što će kompezovati većinu negativnog uticaja neto izvoza. Važna razlika u 2017. godini biće ograničeniji prostor za politike jer će više globalne kamatne stope prisiliti zemlje CIE-EU na monetarno stezanje, a brojne zemlje suočiće se s potrebom fiskalnog prilagođavanja kako bi izbjegle prekoračenje granice fiskalnog deficita od 3 posto BDP-a.
Uprkos snažnoj domaćoj potražnji, cjenovni pritisci ove godine ostaće ograničeni, uglavnom uslijed nižih cijena nafte i hrane i uvezenog usporavanja inflacije iz eurozone. Očekuje se da će tačka infleksije za potrošačke cijene nastupiti u drugom tromjesečju 2016., nakon čega će se inflacija početi da se pomjera prema održivom trendu rasta. Takvo kretanje odražavaće ne samo izostanak povoljnih baznih učinaka, već i rastuću ˝temeljnu˝ (core) inflaciju do koje će doći usljed rasta proizvodnje iznad potencijalnog BDP-a kod većine zemalja CIE-EU.
Ipak, UniCreditovi analitičari očekuju da će se inflacija približiti ciljevima centralnih banaka tek kasno sljedeće godine, kad će na rasporedu opet biti rast kamata. U međuvremenu je vjerovatno da će centralne banke ostati ˝na čekanju˝ s takvom politikom. Skromno popuštanje monetarne politike (smanjenje kamatne stope) moglo bi se dogoditi jedino u Poljskoj.
Indikator
