Donald Trump planira da uloži stotine miliona dolara u oživljavanje američke industrije uglja, pri čemu će veliki dio novog finansiranja biti obezbijeđen korišćenjem predsjednikovih ratnih ovlašćenja.
„Dakle, danas preduzimamo istorijsku akciju kako bismo smanjili cijenu energije i troškove života za sve Amerikance snagom čistog, prelijepog uglja“, rekao je Trump u Bijeloj kući u četvrtak.
Ulaganje dolazi u trenutku kada Trump nastoji da zaštiti Amerikance od rasta troškova energije nakon rata sa Iranom.
Kako bi finansirao ovu inicijativu, pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji, zakon iz perioda Hladnog rata koji predsjedniku daje široka ovlašćenja da podrži industrije koje se smatraju ključnim za nacionalnu bezbjednost.
„Kao rezultat investicije od 700 miliona dolara koju danas najavljujem, zaštitićemo 14 termoelektrana na ugalj i 42 rudnika uglja, ogroman broj, i izgraditi dvije nove termoelektrane na ugalj i jedan veliki novi izvozni terminal“, rekao je Trump.
Predsjednik je kazao da će 500 miliona dolara, odnosno 372 miliona funti, federalnih sredstava biti usmjereno na spasavanje 14 postojećih termoelektrana na ugalj i otvaranje novog izvoznog terminala u Kaliforniji.
Ministarstvo energetike dodijeliće dodatnih 200 miliona dolara za izgradnju novih termoelektrana na ugalj na Aljasci i u Zapadnoj Virdžiniji, prvih novih takvih postrojenja u SAD od 2013. godine.
Trump je rekao da će izgradnja izvoznog terminala za ugalj u Oaklandu, u Kaliforniji, otvoriti više od 1.400 radnih mjesta, dok će cijeli paket podržati oko 14.000 radnih mjesta.
Termoelektrane na ugalj koje će dobiti Trumpovu investiciju nalaze se u Kentuckyju, Sjevernoj Karolini, Indiani, Tennesseeju, Arkansasu, Arizoni, Oklahomi, Sjevernoj Dakoti, Wisconsinu i Zapadnoj Virdžiniji.
Predsjednik je tvrdio da se uspješne zemlje oslanjaju na ugalj, prije nego što je kritikovao ono što je nazvao „neuspješnim zemljama“ zbog ulaganja u obnovljive izvore energije, poput vjetroelektrana.
Trump je rekao da će njegovi planovi ulaganja u ugalj američkim potrošačima uštedjeti 50 milijardi dolara novih troškova proizvodnje energije, koji bi inače bili prenijeti na njih kroz veće račune.
Rat sa Iranom i zatvaranje Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute kojom prolazi oko petina svjetskih zaliha nafte i gasa, povećali su cijene energije, što je podiglo troškove za potrošače.
Prosječna cijena galona benzina u SAD iznosila je u četvrtak 4,24 dolara, prema podacima automobilske organizacije AAA. To je rast u odnosu na 2,98 dolara na dan kada su SAD i Izrael počeli napade na Iran.
Prema podacima Biroa za statistiku rada, ukupne cijene energije za potrošače porasle su za 17,9 odsto u godini zaključno sa aprilom.
(Izvor: BBC)
