Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) naredio je „potpunu blokadu“ svih sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze ili izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona u pojačavanju pritiska na vladu tamošnjeg predsjednika Nikolasa Madura (Nicolas Maduro) i direktno pogađa njen glavni izvor prihoda – izvoz nafte.
Za sada nije jasno na koji način će blokada biti sprovedena i da li će Tramp ponovo angažovati Obalsku stražu, kao što je to učinjeno prošle sedmice. Administracija je već prebacila hiljade vojnika i skoro deset ratnih brodova u region, uključujući i nosač aviona, prenosi Reuters.
Tramp je na društvenoj mreži Truth Social poručio da je venecuelanski režim označen kao „strana teroristička organizacija“, navodeći razloge poput „krađe američke imovine, terorizma, šverca droge i trgovine ljudima“, pa da zbog toga naređuje „potpunu i sveobuhvatnu blokadu svih sankcionisanih naftnih tankera“ povezanih s Venecuelom. Vlada u Karakasu je Trampovu najavu odbacila kao „grotesknu prijetnju“.
Nakon objave, cijene nafte porasle su za više od jedan odsto u azijskom trgovanju. Nafta Brent je poskupjela na oko 59,6 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta porasla na oko 56 dolara. Tržišni učesnici ocjenjuju da rast cijena odražava očekivanja da bi izvoz venecuelanske nafte mogao biti dodatno smanjen, ali i dalje postoji neizvjesnost oko toga kako će blokada biti primijenjena i da li će obuhvatiti i brodove koji nijesu pod sankcijama, prenosi Biznis.rs.
Pravni stručnjaci upozoravaju da Trampova odluka otvara ozbiljna pitanja, jer se blokade tradicionalno smatraju „instrumentima rata“ i dozvoljene su samo pod strogim uslovima. Neki američki kongresmeni ocijenili su da je riječ o aktu rata koji Kongres nije odobrio.
Već je praktično na snazi embargo, nakon što su SAD prošle sedmice zaplijenile jedan sankcionisani tanker, zbog čega su drugi brodovi s milionima barela nafte ostali u venecuelanskim vodama. Izvoz venecuelanske nafte je od tada naglo opao, dodatno pogođen sajber-napadom koji je ove sedmice paralizovao administrativne sisteme državne naftne kompanije PDVSA.
Iako je veliki broj brodova pod sankcijama, neki tankeri koji prevoze venecuelansku naftu, uključujući one povezane s Iranom i Rusijom, nijesu sankcionisani, a pojedine kompanije, kao što je američki Chevron, koriste sopstvene, odobrene brodove. Kina je najveći kupac venecuelanske nafte, koja čini oko četiri odsto njenog uvoza, s isporukama koje su krajem godine premašivale 600.000 barela dnevno.
Pritisak Trampove administracije na Madura uključuje i pojačano vojno prisustvo, kao i više od dvadeset vojnih udara na brodove u blizini Venecuele, u kojima je, prema navodima, poginulo najmanje 90 ljudi. Tramp je najavio i da bi uskoro mogli da počnu i kopneni napadi. Maduro tvrdi da je cilj američkog vojnog gomilanja njegovo svrgavanje i preuzimanje kontrole nad ogromnim naftnim rezervama zemlje, najvećim na svijetu, poručujući da će Venecuela „braniti svoju domovinu“ i da će „mir pobijediti“.
