Prevare sa kriptovalutama ubrzano rastu širom svijeta. Međunarodne istrage otkrivaju da je u posljednje dvije godine najmanje 25 milijardi eura ilegalnih sredstava oprano putem kripto-mjenjačnica.
Sve je počelo jednim internet oglasom. Felix Wandraschek (ime promijenjeno) prijavio se za navodnu investicionu priliku i već sljedećeg dana dobio poziv čovjeka koji je zvučao izuzetno uvjerljivo. Ubrzo je uložio velike iznose – sve do tragičnog ishoda: gubitka gotovo 20 miliona eura. Slučaj je sada dio velike austrijske istrage koju vodi Javno tužilaštvo za ekonomiju i korupciju u Beču.
Njegov advokat Roman Taudes tvrdi da su šanse za povrat novca minimalne. Navodna platforma za trgovanje bila je lažna, a uplate su se samo prikazivale kao rast vrijednosti. Novac je od samog početka pretvaran u kriptovalute i prebacivan dalje.
Veliki konzorcij medijskih kuća – Süddeutsche Zeitung, NDR, WDR, ICIJ i više od 30 međunarodnih partnera – razgovarao je sa desetinama žrtava i prikupio stotine digitalnih novčanika.
Analizom desetina hiljada transakcija i podataka iz baze Chainalysis utvrđeno je da je najmanje 25 milijardi eura ilegalnog novca završilo na kripto-berzama u samo dvije godine, prenosi Financa.ba.
Kako funkcioniše lanac prevare
Wandraschekov tok novca jasno pokazuje obrasce kriminalaca, prenosi Seebiz. Sve počinje sa malim ulaganjima koja brzo rastu. Na berzama se otvaraju računi, polažu se pravi euri, a zatim se mijenjaju u kriptovalute. Cijeli proces prati lažna platforma koja prikazuje nepostojeću zaradu, dok se sredstva prebacuju i zamjenjuju dalje, skrivajući trag.
Istražitelji potvrđuju: kriminalci imaju prilično lak posao. Mnoge kripto-berze širom svijeta više puta dopuštaju sumnjive transakcije ili reaguju sa velikim zakašnjenjem. U pojedinim slučajevima saradnja je ograničena, naročito ako su kompanije registrovane u zemljama izvan evropskih regulatornih okvira.
Iako je najveća svjetska kripto-mjenjačnica Binance austrijskim istražiteljima dostavila informacije o 63 računa povezana sa slučajem, trag se proširio na skoro 2.000 drugih računa. To stvara složenu mrežu transakcija koju je moguće automatski analizirati, ali veoma teško razbiti.
Analizu računa u slučaju Wandraschek sproveo je stručnjak Bernhard Haslhofer iz Complexity Science Huba u Beču. Utvrđeno je da se kriptovalute gotovo odmah mijenjaju, povlače i prebacuju dalje. Takav obrazac onemogućava jednostavno praćenje i otežava otkrivanje počinilaca.
Kripto-svijet kao magnet za ilegalne aktivnosti
Prevare su samo dio problema. Istražitelji bilježe sve više krivičnih djela povezanih sa kriptovalutama: pranje novca, trgovinu ljudima, ucjene, distribuciju zabranjenog sadržaja, pa čak i finansiranje terorizma. Prema pisanju CNN-a, ekstremističke grupe objavljivale su adrese digitalnih novčanika za prikupljanje sredstava u bitcoinima.
Iako kriptovalute omogućavaju skrivanje tragova, u jednom trenutku moraju ponovo biti zamijenjene u eure, dolare ili druge valute. Tu ulogu preuzimaju institucije poput njemačkog ZIT-a i Saveznog kriminalističkog ureda BKA, koji su od 2017. zaplijenili više od 245 miliona eura kripto-sredstava povezanih sa zločinima.
Izvan EU mnoge zemlje nemaju adekvatne mehanizme nadzora. Kriminalne mreže koriste tu prazninu i posluju u jurisdikcijama sa slabijim propisima. Stručnjaci upozoravaju da se i strukture organizovanog kriminala sve češće oslanjaju na slabosti kripto-sektora.
Šanse za povrat izgubljenog novca uglavnom su minimalne. U Wandraschekovom slučaju samo je jedna mjenjačnica iz Luksemburga prepoznala sumnjive transfere i zamrznula sredstva. Tako mu je vraćeno 150.000 eura – tek simboličan dio izgubljenog bogatstva.
