Ekonomski rast u državama Zapadnog Balkana biće manji od ranije prognoziranog, što je posljedica globalnih kretanja i usporavanja ekonomskih aktivnosti unutar Evropske unije, navodi Svjetska banka u izvještaju objavljenom juče, prenosi Hina.
Prema novim procjenama, ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije iznosiće 3,2 odsto u 2025. godini, što je za 0,5 procentnih poena niže od prethodnih prognoza. U 2026. godini očekuje se ubrzanje rasta na 3,5 odsto.
„Usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i povećana neizvjesnost na globalnom nivou takođe bi mogli negativno uticati na izglede za rast u ovom regionu“, kazala je Xiaoqing Yu, direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Ranije prognoze veće stope rasta zasnivale su se na niskoj inflaciji, rastu plata koji je podsticao potrošnju i porastu javnih investicija, prenosi Al Jazeera.
Najvišu stopu rasta u 2025. godini Svjetska banka predviđa Kosovu – 3,8 odsto. Slijede Srbija sa 3,5 odsto i Albanija sa 3,2 odsto. Za Bosnu i Hercegovinu predviđa se rast od 2,7 odsto, dok se za Sjevernu Makedoniju očekuje 2,6 odsto.
Strukturne reforme i „zelena” radna mjesta kao odgovor na izazove
U izvještaju se naglašava da su u uslovima povećane neizvjesnosti najefikasnije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti diversifikacija izvora rasta i obnavljanje strukturnih reformi.
Među ključnim preporukama ističe se potreba za uklanjanjem prepreka za pristup tržištu rada, naročito onih koje utiču na žene, zatim produbljivanje regionalne ekonomske integracije, kao i unapređenje upravljanja i povećanje konkurentnosti s ciljem jačanja produktivnosti i dugoročnog rasta.
Takođe se navodi da bi brža implementacija reformi u okviru procesa pristupanja EU doprinijela ekonomskom razvoju. Tu se posebno izdvajaju priključenje jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA) i uvođenje tzv. „zelenih traka“ radi olakšavanja prekogranične trgovine.
Svjetska banka upozorava i na klimatske promjene, sve češće ekstremne vremenske prilike i potrebu prelaska na „zelenu” ekonomiju. Ove promjene suštinski mijenjaju obrasce zapošljavanja u regionu, pa se nameće potreba za značajnim prilagođavanjem radne snage.
Zemlje Zapadnog Balkana treba da prioritetno reformišu sisteme socijalne zaštite i službe za zapošljavanje kako bi radno sposobnom stanovništvu omogućile da se lakše suoči sa vremenskim nepogodama poput poplava, suša i požara, ali i da iskoriste nove mogućnosti zapošljavanja koje donosi zelena tranzicija.
Jačanje sistema zaštite dohotka od rada u slučaju gubitka zaposlenja, kao i veća fleksibilnost socijalnih sistema, pomogli bi u sprečavanju siromašenja građana.
Prekvalifikacija radnika za zelena radna mjesta odgovor je na promjene u potražnji za vještinama. Time bi se podstakla produktivnost i osigurao održiv ekonomski rast, zaključuje se u izvještaju Svjetske banke.
