Finansijska tržišta ponovo se tresu zbog napetih geopolitičkih dešavanja. Akcije gube na vrijednosti, kao i državne obveznice, dolar i kriptovalute. Posebno u Japanu, stalno rastući prinosi na državne obveznice izazivaju veliku pažnju.
Trampove nezasite ambicije prema Grenlandu, prijetnje novim carinama svim zemljama koje ometaju njegove planove i svijet koji gradi po sopstvenim pravilima, takođe ostavljaju traga na berzama, koje su u novu godinu ušle sa novim rekordima, ali je to sada prošlost. Njujorški Dow Jones pao je u utorak za dva odsto, a VIX indeks straha nakratko je premašio 20 poena, prvi put od novembra.
S obzirom na to da i dolar slabi (indeks dolara pao je u utorak za gotovo jedan odsto – najviše od aprila) i da je jasno vidljiv pritisak prodaje američkih obveznica, očigledno je da je riječ o strategiji povlačenja iz SAD-a („Prodaj Ameriku“). U međuvremenu, zlato „ruši“ nove rekorde. Ono što će danas biti važno jeste ishod Trampovih razgovora sa evropskim liderima u Davosu.
Hoće li se Tramp i ovaj put brzo smiriti?
Za sada, situacija sigurno nije tako ekstremna kao prošlog aprila (nakon Trampovog Dana oslobođenja), možda i zbog uvjerenja da će Tramp prije ili kasnije ublažiti svoju retoriku. „Fenomen“ je poznat pod akronimom TACO („Tramp se uvijek uplaši“), koji se odnosi na više puta viđen obrazac kada Tramp prvo prijeti visokim carinama, što uzrokuje pad berzi, a zatim odgađa ili značajno smanjuje carine, nakon čega se tržišta oporavljaju. Međutim, s povjerenjem investitora ne treba se igrati, posebno ne na tržištima obveznica. Stalno rastući prinosi na državne obveznice (takođe kao rezultat većih izdataka za odbranu i samim tim većeg javnog duga) mogli bi brzo postati veliki problem.
Dugoročne japanske obveznice sa rastućim prinosima
U SAD-u je traženi prinos na državne obveznice dostigao 4,29 odsto (najviše od septembra), a prinosi japanskih obveznica već neko vrijeme rastu još snažnije, nakon što je premijerka Sanae Takaichi raspustila parlament i raspisala prijevremene parlamentarne izbore za 8. februar. Prinos na 40-godišnju državnu obveznicu u utorak je skočio za 27 baznih poena, na rekordnih 4,22 odsto, dok je prinos na 10-godišnju obveznicu porastao za više od 10 baznih poena, na 2,38 odsto, što je najviši nivo od 1999. godine. Ulagači se takođe plaše da bi se fiskalna pozicija Japana mogla pogoršati nakon predloženog privremenog ukidanja poreza od osam odsto na prehrambene proizvode.
Da li je dužnička kriza na vidiku?
Veći prinosi japanskih obveznica predstavljaju problem za cio svijet, a posebno za Sjedinjene Države. Japanci su najveći strani vlasnici američkih obveznica, sa oko 1,2 biliona dolara u tim hartijama od vrijednosti. Kockanje se ulagačima godinama isplatilo, jer je prinos na američke obveznice dugo bio znatno veći nego na japanske.
Ta razlika je sada znatno manja i očekuje se da će Japanci radije kupovati domaće obveznice umjesto američkih, što bi moglo da dovede do rasta traženih prinosa na američke obveznice. Poznati berzanski strateg Piter Šif strahuje da je na pomolu dužnička kriza, jer je Fed od septembra tri puta smanjio kamatne stope, ali je od tada prinos na 10-godišnju obveznicu porastao za 20 baznih poena, dok istovremeno svjedočimo snažnom rastu cijena zlata i srebra.
Njemački izvoz u SAD pao prošle godine za desetinu
Opasnost da će Tramp 1. februara uvesti dodatne carine od 10 odsto na osam evropskih zemalja, koje bi u junu povećao na 25 odsto, takođe izaziva potrese na evropskim berzama ove sedmice. Panevropski indeks STOXX 600 pao je u ponedjeljak za 1,2 odsto (najviše od novembra), a u utorak za dodatnih 0,7 odsto. Citigroup je prvi put u više od dvije godine snizio svoj rejting evropskih akcija. Najveći gubitnici ove sedmice su sektori koji veliki dio svojih prihoda ostvaruju izvozom u Sjedinjene Države, poput automobilske i farmaceutske industrije, kao i proizvođači luksuzne robe. Prošle godine Trampove carine snažno su pogodile Evropu: njemački izvoz u Sjedinjene Države bio je gotovo 10 odsto manji u periodu od januara do novembra u odnosu na godinu ranije. Izvoz automobila pao je za 17,5 odsto.
Siniša Malus
Izvor: Seebiz.eu
