Švajcarska se saglasila sa SAD-om da neće manipulisati svojom valutom, u rijetkoj zajedničkoj izjavi koja se naširoko smatra „zelenim svjetlom“ za dalju intervenciju centralne banke zemlje kako bi se obuzdao rast franka.

Švajcarska nacionalna banka i američko Ministarstvo finansija u ponedjeljak su izdale deklaraciju kojom formalno usklađuju svoja stanovišta o deviznim pitanjima, a obje zemlje obećavaju da neće „ciljati devizne kurseve u konkurentske svrhe“. U izjavi se takođe priznaje da su tržišne intervencije legitiman alat za rješavanje valutne volatilnosti ili „neurednih“ kretanja deviznih kurseva, prneosi SEEbiz.

„SAD priznaje pravo Švajcarske nacionalne banke (SNB) na intervenciju. Stoga bi se to moglo smatrati zelenim svjetlom ako se odluče ponovo na to osloniti u budućnosti“, rekao je Li Hardman, valutni strateg u MUFG-u.

Objava slijedi nakon godina tenzija oko švajcarskih deviznih intervencija, zbog kojih je Švajcarska nacionalna banka često intervenirala na tržištima kako bi obuzdala jačinu franka. Valuta često raste u vrijeme tržišne krize zbog svoje uloge sigurnog utočišta za investitore, što opterećuje izvoz i smanjuje inflaciju, čineći kurs ključnim fokusom za SNB.

Alpska zemlja stavljena je na listu američkog Ministarstva finansija za praćenje valutnih i ekonomskih praksi u junu, nakon što ju je SAD označio manipulatorom valutama tokom prvog mandata predsjednika Donalda Trampa 2020. godine.

Švajcarski franak je ove godine porastao jer su investitori tražili utočište od Trampovog trgovinskog rata, snizivši dolar za 12 odsto na ispod 0,80 švajcarskih franaka prvi put od šokantne aprecijacije franka 2015. godine.

Rast valute, u kombinaciji s prijetnjom američkih tarifa, prijetio je da će inflaciju, koja je ranije ove godine nakratko pala u negativnu zonu, gurnuti dalje ispod cilja SNB-a.

No, sporazum s Vašingtonom daje centralnoj banci veći manevarski prostor ako se rast franka nastavi, kažu analitičari.

Stefan Gerlah, glavni ekonomista u EFG-u, rekao je da smirivanje tenzija između Berna i Vašingtona smanjuje rizik političke reakcije ako SNB bude morao ponovo da oslabi franak.

Takođe smanjuje rizik da će centralna banka morati sniziti kamatne stope ispod nule u nastojanju da spriječi dalji rast valute, dodao je.

U svojoj odluci prošle nedjelje da zadrži kamatnu stopu stabilnom, SNB je istakao da je inflacija blago porasla s minus 0,1 odsto u maju na 0,2 odsto u avgustu.

Trgovci su smanjili neke od svojih opklada na prelazak na negativne kamatne stope, a tržište sada pripisuje otprilike jednu od četiri šanse za takav potez, prema nivoima koje impliciraju tržišta derivata.

Tajming objave značajan je jer se Švajcarska bori s višim tarifama od strane SAD-a. Trampova administracija u avgustu je povećala carine na ključne švajcarske izvozne proizvode na 39 odsto, uključujući satove i sir, stvarajući nove napetosti u bilateralnim odnosima.

„Mislim da se ova izjava – uprkos tome što nije pravno obavezujuća i potvrđuje postojeće prakse – može protumačiti kao obnova bilateralnih odnosa i praksi u komplikovanom vremenu“, rekao je Edoardo Bereta, profesor specijalizovan za političku ekonomiju na Univerzitetu italijanske Švajcarske.