Trećina Amerikanaca prošle godine smanjila je potrošnju na hranu, komunalije ili druge svakodnevne potrebe zbog visokih troškova zdravstvene zaštite.

Istraživanje sprovedeno od juna do avgusta 2025. godine među gotovo 20.000 odraslih ispitanika u svih 50 američkih saveznih država i u glavnom gradu Vašingtonu pokazalo je da je 33 odsto ispitanika napravilo bar jedan finansijski kompromis kako bi platilo zdravstvene usluge.

Takve odluke znatno su češće među građanima koji nemaju zdravstveno osiguranje. U toj grupi čak 62 odsto ispitanika navelo je da je moralo da se odrekne određenih troškova kako bi platilo liječenje, prenosi Reuters.

Među njima je 32 odsto moralo da pozajmi novac, dok je 24 odsto produžilo korišćenje stare terapije kako bi izbjeglo kupovinu novih lijekova.

Troškovi zdravstvene zaštite predstavljaju značajan teret i za građane koji imaju osiguranje, a gotovo tri od deset ispitanika sa zdravstvenim osiguranjem izjavilo je da je moralo da napravi određene finansijske ustupke.

Troškovi zdravstvene zaštite dodatno su porasli u 2026. godini, jer mnogi Amerikanci sa privatnim osiguranjem plaćaju veće premije i veće iznose iz sopstvenog džepa.

To se posebno odnosi na korisnike planova iz programa Affordable Care Act, gdje su ukinute dodatne subvencije uvedene tokom pandemije virusa korona.

U odvojenom istraživanju, sprovedenom među 5.660 odraslih Amerikanaca između oktobra i decembra prošle godine, mnogi ispitanici naveli su da su zbog visokih zdravstvenih troškova odložili važne životne odluke, poput kupovine stana ili odlaska na odmor.

Oko devet odsto ispitanika izjavilo je da je zbog troškova zdravstvene zaštite odložilo odlazak u penziju, dok je približno dvostruko više njih odložilo promjenu posla, prenosi Tanjug.