Od carina i geopolitike do bankarstva, neutralnosti i odnosa s EU-om, paralelni izazovi potresaju samopouzdanje zemlje koja je decenijama gradila imidž predvidljivosti i otpornosti.
Rijetko kada su vodeći ljudi švajcarskog korporativnog sektora javno i bez zadrške dovodili u pitanje smjer zemlje. Kada je predsjednik UBS-a Colm Kelleher poručio da Švajcarska „gubi sjaj“ i da se nalazi na ozbiljnoj prekretnici, njegove riječi označile su prelomni trenutak u javnoj raspravi. Sličan ton zauzeo je i predsjednik Rochea Severin Schwan, upozorivši da bi zemlja trebalo da bude „veoma zabrinuta, čak i paranoična“ zbog globalnih investicionih pritisaka i sporog političkog odlučivanja, piše Financial Times. Takve izjave posebno odjekuju u zemlji koja je decenijama djelovala gotovo izolovano od potresa koji su pogađali ostatak Evrope. Decentralizovana direktna demokratija, stabilna valuta, snažne institucije i diskretna diplomatija stvarali su osjećaj trajne sigurnosti. No protekla godina ozbiljno je poljuljala tu percepciju. Kako ističu bivši i sadašnji državni zvaničnici, kriza se ovaj put doživljava oštrijom nego prethodne jer istovremeno zahvata više ključnih stubova švajcarskog identiteta.
Pitanje neutralnosti
Napetosti dolaze iz različitih pravaca. Odnosi s Evropskom unijom, kao i pitanje neutralnosti, dugo su se tretirali kao pozadinske teme, ali sada prijete politički polarizujućim referendumima. UBS, koji je 2023. godine preuzeo Credit Suisse u koordinisanom spašavanju sa državom, otvoreno se sukobio s vlastima oko kapitalnih zahtjeva koje smatra prijetnjom konkurentnosti. Istovremeno, američke carine, uvedene u okviru trgovinskog sukoba s administracijom Donalda Trampa, razotkrile su ranjivost male, otvorene ekonomije bez oslonca u većem trgovinskom bloku, prenosi Poslovni dnevnik.
Posebno snažan simbolički udarac zadala je upravo epizoda s carinama. Tradicionalni švajcarski diplomatski stil pokazao se nespremnim za transakcioni pristup međunarodnoj politici, a rješenje je postignuto tek direktnim lobiranjem korporativnih čelnika u Vašingtonu. Iako su carine na kraju smanjene, proces je ostavio gorak ukus i produbio unutrašnje podjele oko spoljnopolitičkog smjera zemlje. Dodatni nemir izazvale su istrage vezane za Svjetski ekonomski forum, problemi s usklađenošću u privatnom bankarstvu, kao i neuobičajeno javne korporativne kontroverze, koje su u zemlji navikloj na diskreciju djelovale destabilizujuće. Sve to doprinijelo je utisku da se švajcarski sistem našao pod povećalom kakvo dugo nije poznavao.
Uprkos tome, ekonomski temelji ostaju snažni, navodi FT. Švajcarska je i dalje vodeće globalno središte za prekogranično upravljanje imovinom, s rekordnim nivoima imovine pod upravljanjem i kontinuiranim prilivom kapitala. Inovacioni ekosistem, oslonjen na vrhunske naučne institucije, konkuriše znatno većim ekonomijama, dok su inflacija i nezaposlenost i dalje među najnižima u razvijenom svijetu. Švajcarski franak potvrđuje status sigurne valute, a razlika u kumulativnoj inflaciji u odnosu na SAD i Evropu dodatno naglašava otpornost domaće ekonomije.
Sposobnost prilagođavanja
Istorija takođe pokazuje da se zemlja znala prilagoditi. Od „kvarcne krize“ u časovničarskoj industriji do okončanja bankarske tajne, švajcarske kompanije i institucije više su puta dokazale sposobnost reinvencije. Ipak, aktuelni izazovi pogađaju samu srž modela – odnos prema Evropi, neutralnost, bezbjednosnu politiku i ulogu države.
Kako se globalni poredak ubrzano mijenja, ključno pitanje više nije ima li Švajcarska snage, već hoće li na vrijeme prilagoditi svoj jedinstveni sistem. Upozorenja o opasnosti samozadovoljstva sve su glasnija, a odgovor na njih odrediće hoće li zemlja i u novoj eri zadržati poziciju stabilne i prosperitetne izuzetnosti.
