Iz obimnih izvještaja MMF-a o stanju svjetske privrede u prethodnoj i ovoj godini, nazire se nekoliko zajedničkih imenitelja. Najveći izvor potresa na svjetskom tržištu je nova američka politika, po već ustaljenom obrascu posljedice su najpogubnije po slabije ekonomije, a najotporniji na aktuelna događanja su roboti. Zato MMF savjetuje siromašnijim državama da se okrenu ulaganjima u vještačku inteligenciju, u trenutku kada Svjetski program za hranu (WFP) izvještava da skoro 400 miliona ljudi u tim zemljama doslovno gladuje.

Prethodne godine, svjetska privreda se bolje udala nego što se nadala pod pritiskom američkih carina. Ove godine, preživljavanje je neizvjesnije, predviđa Međunarodni monetarni fond (MMF) u analizi o ključnim rizicima po globalnu ekonomiju koje je izazvao „epski bijes“ američkog predsjednika Donalda Trampa i njegova odluka da zajedno sa Izraelom napadne Iran.

Kriza na Bliskom istoku ponovo je uzdrmala globalnu privredu i dovela u pitanje makroekonomsku i finansijsku stabilnost, ako ti termini uopšte mogu da se koriste u svijetu koji se ne smiruje još od potresa koje je izazvala pandemija koronavirusa.

Američke carine učinile su 2025. godinom za pamćenje, ali stvari na kraju uopšte nijesu ispale tako loše, barem iz ugla onih koji rade i primaju plate u MMF-u. Svjetska privreda se pokazala otpornijom od predviđanja, tvrde analitičari u ovoj međunarodnoj finansijskoj organizaciji. Umjesto prognoziranih 2,8%, globalni rast je iznosio vrtoglavih 3,4%, za nevjerovatnih 0,6% više, ističe se u izvještaju. Privrednici u svijetu ovakav uspjeh mogu da zahvale prije svega činjenici da je Tramp više ucjenjivao nego što je na kraju ostvario svoje prijetnje.

Mnogo buke ni oko čega

Iako je početkom 2025. američki predsjednik najavio povećanje efektivne carinske stope na oko 25%, ona je do kraja godine iznosila približno 18%, uz dodatno snižavanje kroz bilateralne sporazume i izuzetke, da bi stvarno naplaćene carine pale tek na polovinu od najavljenih. To je prema MMF-u odličan rezultat, pogotovo zato jer ukazuje na „prilagođavanje privatnog sektora, koji je preusmjerio trgovinske tokove i pronašao alternativne kanale“. Bilo bi zanimljivo čuti šta bi o ovoj frazi rekli privrednici koji su se u tom ludilu snalazili kako su znali i umjeli.

Svjetskoj privredi išli su na ruku i povoljni finansijski uslovi, od fiskalne politike usmjerene na stabilizaciju makroekonomskih aktivnosti, preko pada procijenjenog rizika u zemljama u razvoju i rasta cijena akcija na berzama, do slabljenja američkog dolara. Prošlogodišnji pad američke valute otvorio je vrata manje konkurentnim privredama da se poprave u svjetskoj utakmici, ocjenjuje MMF.

Tu nije kraj dobrim vijestima za ekonomski slabije zemlje. Privrednike u tim državama vjerovatno je najviše obradovao podatak da je na bolji svjetski prosjek u 2025. uticao rast produktivnosti i BDP-a u SAD, oslonjen na ulaganja u vještačku inteligenciju i digitalne tehnologije. Ta blagodet se prelila i na manje razvijene privrede kroz veze u trgovini i proizvodnji, naročito u Aziji, tvrde autori izvještaja.

Sve u svemu, ako je vjerovati MMF-u, 2025. uopšte nije bila toliko loša koliko su privrednici kukali, a naročito u poređenju sa događajima koji su uslijedili u tekućoj godini i čiji je „okidač“ bio isti onaj čovjek koji je lane svijet obilato častio carinama, prijetnjama, uvredama i ucjenama.

Nažalost, algoritmi nijesu za jelo

Ove godine, globalna ekonomija ponovo je na ispitu, formuliše MMF aktuelnu situaciju koju neki drugi ekonomisti opisuju mnogo radikalnijim riječima. Pod uslovom da se rat u Iranu zaista ubrzo okonča, privredni rast u svijetu će sa onih vrtoglavih 3,4% u 2025. pasti na 3,1% u 2026. godini, dok će se u 2027. oporaviti na cijelih 3,2%.

Međunarodni monetarni fond nas je ohrabrio procjenom da je svjetska trgovina za sada stabilna, najviše zahvaljujući izvozu naprednih tehnoloških proizvoda, prije svega onih koji se zasnivaju na vještačkoj inteligenciji. Sreću kvari to što, nažalost, algoritmi nijesu za jelo. Stoga je loša vijest da odmah iza energetskog šoka koji je prvi na listi noćnih mora za privredu, svijet najviše strahuje od rasta cijena hrane, usljed poskupljenja energenata i đubriva.

Pored nafte, gasa i poljoprivrednih sirovina, vojni sukob u Iranu pogurao je cijene i drugih berzanskih roba. Tako je inicijalno naglo skočila cijena zlata ali je kasnije korigovana naniže, dok su među osnovnim metalima najviše poskupjeli bakar i aluminijum.

Kad se u sve to uključe Ormuski moreuz i problemi u transportu, što se u najkraćem svodi na kašnjenja isporuka i veće cijene, onda to dodatno komplikuje ekonomske izglede i pogoršava inflatorne pritiske, priznaje čak i MMF.

Puna usta kredibiliteta

Iako je inflacija premašila ciljane nivoe i u pojedinim razvijenim ekonomijama, posebno u SAD, u gorem problemu su privrede u razvoju, gdje su inflatorni pritisci izraženiji zbog veće zavisnosti od cijena hrane i energenata, kao i zbog slabijih valuta. „Fiskalna i monetarna politika sve više divergiraju u zavisnosti od specifičnih domaćih uslova“, konstatuje MMF.

Šta ovakva formulacija stvarno znači, može se dokučiti na osnovu procjene koja potom slijedi: pritisci usljed potpuno neizvjesne političke i ekonomske situacije mogli bi ugroziti nezavisnost centralnih banaka. Iz prethodnog se da zaključiti da što su domaći uslovi specifičniji, to će „divergiranje“ centralnih banaka biti veće.

Podsjetimo da je istovjetno upozorenje kao i MMF, nedavno uputila Kristin Lagard ispred Evropske centralne banke (ECB). Politički pritisci ozbiljno dovode u pitanje kredibilitet centralnih banaka, koje su primorane da nalaze teške kompromise između inflacije i rasta, izjavila je krajem maja na konferenciji u Pnom Penu predsjednica Evropske centralne banke, koja se inače proslavila i u najširoj javnosti po svom nepokolebljivom moralnom integritetu i nadljudskoj otpornosti na korupciju.

Preraspodjela posljedica

Kakvi su izgledi za privrednike ove godine kada se svjetski prosjek preraspodijeli po regionima i državama? Razvijene ekonomije imaće rast od 1,8%, jer će kriza na Bliskom istoku izazvati kratkoročne poremećaje, „ali će njihov ukupni uticaj ostati ograničen i relativno skroman“, uvjeren je MMF.

U ovom društvu, po svoj prilici će najbolje proći onaj ko je sve i zakuvao. Ove godine, Sjedinjene Države imaće rast od 2,3%, za razliku od evrozone, koja će se zakucati na 1,1%, a još gore će proći Velika Britanija (0,8%) i Japan (0,7%). Dodajmo da je u međuvremenu Evropska komisija dodatno snizila rast u evrozoni na svega 0,9%.

Takozvane rastuće i zemlje u razvoju imaće rast od 3,9%, ali će posljedice krize na Bliskom istoku biti izraženije i dugoročnije. Rast će značajno varirati od države do države, a prednjačiće Indija (6,5%), dok će Kina ostvariti stopu od 4,4% i nastaviti da usporava.

Rat u Iranu najdirektnije je pogodio zemlje Bliskog istoka i centralne Azije, koje će ukupno ostvariti rast od 1,9%. Najlošije će proći Iran, Irak, Kuvajt i Katar. Prosjek za Podsaharsku Afriku od 4,3% uveliko će se razlikovati od zemlje do zemlje, što važi i za države Latinske Amerike, sa prosječnim rastom od 2,3%. Kada je riječ o Rusiji i Ukrajini, kojima drugi ratovi i ne trebaju jer više od četiri godine vode sopstveni, prognoze MMF-a o ovogodišnjem rastu su bolje za Ukrajinu (2%) nego za Rusiju (1,1%).

Pregled podataka po zemljama pokazuje da će se po već ustaljenom obrascu, posljedice izdašno preusmjeriti na najsiromašnije države. Međutim, MMF skreće pažnju da je, za razliku od trgovine robom, trgovina uslugama mnogo otpornija na geopolitičke tenzije. Zato njegovi stručnjaci preporučuju slabije razvijenim državama da više ulažu u sofisticirane usluge, posebno u vještačku inteligenciju. Ovaj savjet stiže u trenutku kada Svjetski program za hranu (WFP) izvještava da skoro 400 miliona ljudi u tim zemljama doslovno gladuje, prenosi bif.rs.