Trgovina između Evropske unije i Rusije doživjela je značajne promjene u posljednjih nekoliko godina, posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema najnovijim podacima Eurostata, objavljenim u avgustu 2025, EU je u drugom kvartalu 2025. zabilježila prvi trgovinski suficit sa Rusijom u vrijednosti od 0,8 milijardi eura, što predstavlja dramatičan zaokret u odnosu na prethodne periode kada je EU redovno bilježila trgovinski deficit.
Od početka sukoba u Ukrajini, EU je uvela niz sankcija i ograničenja na uvoz i izvoz određenih proizvoda sa Rusijom. Rezultat tih mjera jasno je vidljiv u podacima: uvoz iz Rusije pao je za čak 89 odsto u odnosu na prvo tromjesečje 2022, dok je izvoz u Rusiju opao za 61 odsto. Međutim, u drugom kvartalu 2025. zabilježen je rast izvoza u Rusiju, dok je uvoz nastavio da pada. To je dovelo do prvog trgovinskog suficita EU sa Rusijom u posljednjih nekoliko godina.
Najveći trgovinski deficit EU sa Rusijom tradicionalno je poticao iz uvoza energenata, posebno nafte, prirodnog gasa i uglja. U 2021. i 2022. godini, visoke cijene energenata dovele su do rekordnog deficita od 42,8 milijardi eura u drugom kvartalu 2022. Međutim, zbog sankcija i pada cijena energenata, ovaj deficit smanjio se na 4,2 milijarde eura u drugom kvartalu 2025. Eurostat navodi da je udio Rusije u ukupnom uvozu EU pao sa 9,3 odsto u prvom kvartalu 2022. na samo 1,1 odsto u drugom kvartalu 2025. Sličan trend zabilježen je i kod izvoza: udio Rusije u izvozu EU opao je sa 3,2 odsto na 1,2 odsto u istom periodu.
Najveći pad u uvozu zabilježen je kod ključnih proizvoda kao što su nafta, prirodni gas, nikl, željezo i čelik. Udio Rusije u uvozu nafte u EU pao je sa 29 odsto u prvom kvartalu 2021. na samo 2 odsto u drugom kvartalu 2025. EU je uspjela da diverzifikuje izvore uvoza nafte, povećavši udio SAD-a i Norveške. Kada je riječ o prirodnom gasu u gasovitom stanju, udio Rusije pao je sa 48 na 12 odsto, dok je Norveška povećala svoj udio za 10 odsto, a Alžir postao najveći dobavljač sa 27 odsto. Sličan trend prisutan je i kod tečnog prirodnog gasa (LNG), gdje je udio Rusije pao sa 22 na 14 odsto, dok su SAD postale najveći dobavljač sa 54 odsto.
Zanimljivo je da je Rusija i dalje najveći dobavljač đubriva u EU, sa udjelom od 34 odsto u drugom kvartalu 2025, što predstavlja rast u odnosu na 28 odsto u prvom kvartalu 2021. Ovo je jedini proizvod iz grupe ključnih uvoza kod kojeg Rusija nije izgubila udio, već ga je povećala.
Kada je riječ o izvozu, EU u Rusiju šalje širok spektar proizvoda, ali su četiri od pet najvećih grupa proizvoda (mašinski proizvodi, vozila, električna oprema i plastika) zabilježile značajne padove. Jedini izuzetak su farmaceutski proizvodi, čija je vrijednost izvoza u drugom kvartalu 2025. iznosila 2,175 milijardi eura, što je značajno više nego u prethodnim periodima.
Podaci Eurostata jasno pokazuju da je EU uspjela značajno da smanji zavisnost od Rusije u trgovini, posebno u sektorima energije i sirovina. Iako trgovina sa Rusijom i dalje postoji, njen udio u ukupnoj trgovini EU sa svijetom znatno je smanjen. Ovo je rezultat kombinacije sankcija, diverzifikacije izvora uvoza i pada cijena ključnih proizvoda.
Pitanje koje ostaje jeste koliko će ova promjena biti trajna i kako će se razvijati trgovinski odnosi između EU i Rusije u budućnosti, posebno ako se geopolitička situacija dodatno promijeni.
