- Kina je pooštrila izvozna ograničenja na strateške minerale, što je izazvalo oštru reakciju američkog predsjednika
Trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine ponovo se zaoštrava, ovoga puta oko rijetkih zemnih minerala. Kina je u četvrtak pooštrila ograničenja na izvoz ovih strateških sirovina, što je navelo američkog predsjednika Donalda Trampa da zaprijeti ekonomskim kontramjerama i nagovijesti mogućnost otkazivanja sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom tokom predstojeće azijske turneje.
Sukob oko rijetkih zemnih minerala nije nov — Peking je godinama sistematski gradio gotovo potpunu kontrolu nad ovim tržištem, koristeći ga kao važan instrument svoje industrijske politike. Najnoviji kineski potez uslijedio je nakon što je Trampova administracija u aprilu najavila visoke recipročne tarife na kinesku robu, uz očekivanje američke strane da će Kina uzvratiti popuštanjem ograničenja. Umjesto toga, Kina je dodatno pooštrila kontrolu.
Šta su rijetki zemni minerali i zašto su važni?
Rijetki zemni minerali (rare earths) obuhvataju 17 metalnih elemenata periodnog sistema – skandijum, itrijum i čitavu grupu lantanida. Iako ime sugeriše da su „rijetki“, oni su zapravo rasprostranjeni u Zemljinoj kori i čak su zastupljeniji od zlata. Međutim, njihovo vađenje i prerada su tehnološki složeni, skupi i ekološki štetni procesi, što ih čini strateškim resursom.
Kineska dominacija nad tržištem
Ovi minerali imaju široku primjenu: nalaze se u pametnim telefonima, vjetroturbinama, LED sijalicama, ravnim ekranima i baterijama za električna vozila. Takođe su nezamjenjivi u naprednim medicinskim uređajima poput MRI skenera i u tretmanima protiv raka.
Za američku vojsku, rijetki zemni minerali su od posebne važnosti – koriste se u F-35 borbenim avionima, podmornicama, satelitima, laserskim sistemima i Tomahawk raketama, navodi se u analizi CSIS-a iz 2025. godine.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), čak 61% svjetske proizvodnje rijetkih zemnih minerala dolazi iz Kine, a zemlja kontroliše 92% globalnog tržišta u fazi prerade. Postoje dvije kategorije – „lake“ i „teške“ rijetke zemlje, a SAD nemaju kapacitet za njihovo odvajanje nakon vađenja.
„Do početka ove godine, i ono malo teških rijetkih zemnih minerala koje smo vadili u Kaliforniji slali smo u Kinu na preradu“, izjavila je Gracelin Baskaran, direktorka Programa za bezbjednost kritičnih minerala u CSIS-u. SAD trenutno imaju samo jedan aktivan rudnik rijetkih zemnih minerala – Mountain Pass u Kaliforniji.
Peking koristi svoju dominantnu poziciju kao snažan pregovarački adut. Najnoviji potez dolazi uoči susreta Sija i Trampa na samitu APEC-a u Južnoj Koreji krajem mjeseca. Kina je na listu kontrolisanog izvoza dodala pet novih rijetkih zemnih elemenata – holmijum, erbijum, tulijum, europijum i iterbijum – zajedno s odgovarajućim magnetima i materijalima, čime je broj elemenata pod ograničenjem porastao na 12. Uz to, uvedene su i dozvole za izvoz tehnologija za preradu.
Tramp je već u junu optužio Kinu da krši trgovinsko primirje time što zadržava postojeće kontrole nad izvozom sedam minerala. Prema podacima Američkog geološkog zavoda, između 2020. i 2023. godine čak 70% američkog uvoza rijetkih zemnih jedinjenja i metala dolazilo je iz Kine.
Najnovije kineske mjere predstavljaju ozbiljnu eskalaciju u trgovinskom sukobu dvije najveće svjetske ekonomije — i dodatno naglašavaju koliko je američka industrija ranjiva na kinesku dominaciju u ovom strateškom segmentu, prenosi CNN.










