Radnici više nekadašnjih fabrika u fabrika i preduzeća u Beranama ukazali su da su revizije privatizacija nužne sa stanovišta budućih generacija i da ni jedan slučaj privatizacije ili stečaja ne može zastarati. Radnici više nekadašnjih fabrika u fabrika i preduzeća u Beranama ukazali su da su revizije privatizacija nužne sa stanovišta budućih generacija i da ni jedan slučaj privatizacije ili stečaja ne može zastarati.
„Kada govorimo o privatizacijama iz današnje prespektive možemo konstatovati da je stanje katastrofalno. Umjesto pokretanja proizvodnje, unaprjeđenja tehnologija i uvećanja broja zaposlenih, dobili smo industrijsku pustoš i armiju nezaposlenih. Potrebno je negdje ostaviti trag o tome“ – kaže za Portal RTCG bivši sindikalni lider fabrike kože „Polimka“ Dušan Veljić. Prema njegovim riječima proces privatizacija u Beranama išao je krajnje sporo i netransparentno.
„Nisu čak provjeravali ni reference niti porijeklo novca kojim se trgovalo. I zato u Beranama više nego u bilo kojem drugom gradu imamo slučajeve višestrukih neuspješnih prodaja“ – kaže Veljić. On tvrdi da kupci nisu obavezivani ni da se bave i unaprjeđuju djelatnost firmi čiji vlasnici su postajali preko noći.
„Sprovođenjem privatizacije centralizovano i iz jednog mjesta kupci su zapravo motivisani da unovče poslovne prostore, zabetoniraju površine i ostvare profite na krajnje sumnjive načine. Tako je uništena i privreda, i turizam i poljoprivreda u ovom gradu“ – smatra ovaj bivši radnik. On danas nije više jedan od rijetkih koji smatraju da bi nakon svega, najpreči zadatak države bio da izvrši reviziju svih privatizacija i stečajeva koji su vođeni u posljednje tri decenije.
„Revizija podrazumijeva da se preispita kako je to bogatstvo prešlo u ruke nekoliko novokomponovanih i novoregrutovanih bogataša. To je posao za policiju, tužilaštvo i sudstvo. Neko je odgovoran što je ovaj grad postradao“ – naglašava Veljić. Reviziju bi, smatra on, hitno trebalo sprovesti u kada se radi o nakadašnjoj fabrici celuloze i papira i kasnije fabrici papira, koja je nekada, sa dvije hiljade zaposlenih, bila generator razvoja Berana i čitavog sjevera.
