Evropsko tržište rada nastavilo je da raste i tokom 2025. godine, dostižući najviši nivo zaposlenosti u više od jedne decenije. Prema podacima Eurostata, u Evropskoj uniji bilo je zaposleno 197,7 miliona osoba uzrasta od 20 do 64 godine, odnosno 76,1% populacije te starosne grupe.
To je ujedno i najviši nivo od 2009. godine, uz blag, ali stabilan rast u odnosu na prethodne dvije godine.
Rast zaposlenosti uz neujednačene rezultate
Ukupna stopa zaposlenosti porasla je za 0,3 procentna poena u odnosu na 2024. godinu, te za 0,8 poena u odnosu na 2023.
Ipak, iza agregatnog rasta kriju se značajne razlike među državama članicama.
Najviše stope zaposlenosti bilježe:
Malta – 83,6%
Nizozemska – 83,4%
Češka – 82,9%
Najniže stope imaju:
Italija – 67,6%
Rumunija – 69%
Grčka – 71%
U širem regionalnom kontekstu, zemlje srednje i jugoistočne Evrope pokazuju različite nivoe zaposlenosti – od visokih u Mađarskoj (81,1%) i Sloveniji (78,3%) do nižih u Hrvatskoj (74,4%) i Srbiji (71,6%).
Bosna i Hercegovina: strukturni izazovi i dalje dominantni
Bosna i Hercegovina i dalje značajno zaostaje za evropskim prosjekom, sa stopom zaposlenosti od oko 59,5%, što je među najnižima u regionu.
Takav rezultat nije samo posljedica cikličnih kretanja, već odražava dublje strukturne izazove tržišta rada. Među ključnim problemima izdvajaju se:
visok udio neaktivnog stanovništva
slabija industrijska baza
ograničene investicije i sporiji rast privatnog sektora
Istovremeno, tržište rada u BiH karakteriše i veća zavisnost od javnog sektora, kao i izražena emigracija radne snage, što dodatno smanjuje raspoloživi radni potencijal.
Iako se u pojedinim sektorima bilježe pomaci, ukupna dinamika zapošljavanja i dalje je znatno sporija u odnosu na zemlje EU.
Rodni jaz i dalje prisutan
Uprkos rastu zaposlenosti, razlike između muškaraca i žena i dalje su vidljive.
Stopa zaposlenosti muškaraca u EU iznosila je 80,9%, dok je kod žena bila 71,3%. Razlika od 9,6 procentnih poena ukazuje na trajne neravnoteže.
Najveće razlike bilježe:
Italija – 19,1 procentni poen
Rumunija – 18,7
Grčka – 17,4
S druge strane, Estonija, Litvanija i Finska gotovo su izjednačile učešće muškaraca i žena na tržištu rada.
Struktura zaposlenosti otkriva dublje trendove
Podaci ne pokazuju samo nivo zaposlenosti, već i razlike u strukturi tržišta rada.
Muškarci su i dalje zastupljeniji u preduzetništvu, dok je samozapošljavanje među ženama osjetno niže, što ukazuje na šire ekonomske i društvene obrasce koji utiču na tržište rada.
U nekim državama i dalje je visok udio neaktivnog stanovništva, što ukazuje na neiskorišćen potencijal radne snage.
Rast postoji, ali razlike ostaju ključni izazov
Rekordna zaposlenost u Evropskoj uniji potvrđuje otpornost tržišta rada. Međutim, ukupne brojke prikrivaju značajne razlike među državama i unutar njih.
Fokus se sve više pomjera sa same stope zaposlenosti na kvalitet i strukturu tržišta rada. Upravo će sposobnost smanjenja regionalnih razlika i uključivanja većeg broja ljudi u radnu snagu odrediti koliko će ovaj rast biti održiv na duži rok.
