Kriptovalute i blockchain nude ogroman potencijal za inovacije, ali zahtijevaju usklađenu regulaciju i kontinuiranu edukaciju kako bi tržište digitalne imovine u regionu raslo na održiv i siguran način. Ovo je zaključak eksperata iz oblasti kriptoimovine iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske sa panela „Kripto i tržišta kapitala: Oblikovanje budućnosti finansija“, održanom u drugog dana konferencije „Montenegro Financial Markets“.
Direktorka Sektora za međunarodnu saradnju u Komisiji za hartije od vrijednosti Srbije Anina Milanović, istakla je da je Srbija još 2020. godine usvojila zakon o digitalnoj imovini, čime je postala jedna od pionirskih zemalja u regulisanju ove oblasti.
„Naša Komisija je, pored klasične uloge regulatora tržišta kapitala, preuzela i odgovornost nad dijelom koji se odnosi na digitalne tokene, dok je za virtuelne valute nadležna Narodna banka Srbije. Zakon jasno razlikuje tokene, koji u sebi sadrže određena prava, od valuta koje služe isključivo za razmjenu“, objasnila je Milanović.
Dodala je da je u Srbiji do sada odobreno deset emisija „bijelih papira“, od kojih devet predstavljaju tokenizovane obveznice, što malim kompanijama otvara put ka finansiranju izvan tradicionalnih kredita.
„Ključni izazov je animirati investitore koji su izgubili povjerenje u tržište kapitala. Edukacija i ovakve konferencije pravi su način da se to povjerenje obnovi“, istakla je Milanović.
IT stručnjak Komisije za tržište kapitala Crne Gore, Danilo Gluščević je istakao da već godinama aktivno radi na edukaciji i izradi regulatornog okvira za kriptoimovinu.
On je podsjetio da je priroda kriptovaluta od početka bila povezana s tržištem kapitala, zbog čega je Komisija rano počela sa obukama za svoje zaposlene, ali i predstavnike drugih institucija – Centralne banke i Ministarstva finansija.
„Organizovali smo cikluse edukacija u saradnji s predavačima iz Kine kako bismo širem krugu ljudi približili blockchain tehnologije. Pokrenuli smo i regulatorni sandbox, gdje su zainteresovana lica mogla testirati svoje projekte“, naveo je Gluščević.
Prema njegovim riječima, još 2023. godine Komisija, Centralna banka i Agencija za nadzor osiguranja, u saradnji sa Svjetskom bankom, dogovorili su izradu zakona usklađenog s evropskom regulativom.
„Radna grupa je pripremila tekst zakona do oko 90%, a zatim je predlog proslijeđen Ministarstvu finansija na dalju razradu“, kazao je Gluščević.
On je istakao i da su kriptoimovina i pružanje usluga povezano s njom već pomenuti u izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca, koji je stupio na snagu početkom godine.
„Tim izmjenama Komisija je prepoznata kao jedno od tijela koje sprovodi zakon, prije svega kroz vođenje registra pružalaca usluga sa kriptoimovinom“, naglasio je Gluščević.
Kako je dodao, donošenje posebnog zakona trebalo bi da precizno uredi pružanje usluga u oblasti kriptoimovine, kao i nadležnosti institucija koje će nadzirati ovaj rastući sektor.
Partner u advokatskoj kancelariji Hrdalo & Krnić i predsjednik UBIK-a – Hrvatske blockchain i kripto asocijacije Vlaho Hrdalo je tokom panela istakao da kriptovalute su u posljednjih 15 godina prešle put od alternativnog društvenog pokreta do legitimnog dijela finansijskog sistema, a regulativa Evropske unije, posebno uredba MiCA, daje im konačnu potvrdu statusa .
„Kripto je prva stvar koja je nativno digitalna. Nikada ranije nismo imali novac koji postoji isključivo u digitalnom obliku. Mladi su u početku u njemu vidjeli način da učestvuju u finansijskom svijetu bez posrednika, a danas govorimo o cijelom spektru usluga – od DeFi-ja do kreditiranja putem mobilnih aplikacija“, kazao je Hrdalo.
On je podsjetio da je Bitcoin nastao 2008. kao odgovor na gubitak povjerenja u tradicionalni finansijski sistem, dok je Evropska unija mudro dopustila eksperimentisanje s tom tehnologijom prije nego što je donijela regulatorni okvir.
„Uredba MiCA radi fantastičan posao – unificira pravila u EU i omogućava tzv. passporting, pa firme registrovane u jednoj državi mogu slobodno poslovati u cijeloj Uniji. Hrvatska je, zahvaljujući HANFA-i, već godinu i po dana prije primjene uredbe pripremila domaća društva za nove standarde“, istakao je Hrdalo.
Hrdalo smatra da regulacija kriptovaluta donosi i „konačnu legitimizaciju“ cijelog sektora: „Kripto je počeo kao pokret za demokratizaciju pristupa novcu. Danas svako može eksperimentisati s malim iznosima, učiti kako funkcionišu transakcije i razvijati finansijsku pismenost.“
Govoreći o investicionim navikama u Hrvatskoj, on je ocijenio da građani i dalje najviše vjeruju nekretninama i depozitima, ali istraživanja pokazuju rast interesa za digitalnu imovinu.
„Prema podacima EU, Hrvatska i Slovenija su vodeće u Uniji po adopciji kriptovaluta, sa oko 16% stanovništva koje je na neki način imalo dodira s digitalnom imovinom. To je povezano i s činjenicom da mladi Hrvati imaju najrazvijenije digitalne vještine u EU“, zaključio je Hrdalo.
