Oporavak posrnule njemačke ekonomije godinama je djelovao kao da je „iza ugla“. Međutim, čini se da se taj scenarij ponovo odlaže, a ključni razlog je nova geopolitička eskalacija – ovog puta u Iranu, upozorava ekonomski institut Ifo.
Indeks poslovne klime minhenskog instituta, jedan od najvažnijih pokazatelja stanja u njemačkoj ekonomiji, u martu je pao za dva boda, na 86,4, što je u skladu s očekivanjima analitičara. Vrijednosti iznad 100 bodova signaliziraju optimizam, dok niže ukazuju na pesimizam.
Dok je procjena trenutne situacije ostala stabilna, značajan pad zabilježen je u segmentu očekivanja, što ukazuje na rastuću zabrinutost među kompanijama u narednim mjesecima.
Raspoloženje je pogoršano u industriji, sektoru usluga i maloprodaji, dok je građevinski sektor najslabiji od početka rata u Ukrajini prije četiri godine.
„Rat u Iranu za sada je ugasio nadu u oporavak“, ocijenio je predsjednik instituta Ifo, Clemens Fuest, predstavljajući najnovije rezultate.
Ifo indeks zasniva se na anketi koja svakog mjeseca obuhvata oko 9.000 kompanija različitih veličina i sektora širom Njemačke.
Ekonomisti ističu da pesimizam nije iznenađenje, s obzirom na rast cijena energenata nakon eskalacije na Bliskom istoku. Jens-Oliver Niklasch iz Banke Baden-Württemberg upozorava da je nastavak stabilnog rasta u takvim okolnostima praktično isključen.
Sličan stav dijeli i glavni ekonomista Commerzbanke Jörg Krämer, koji naglašava da bi produženi sukob i eventualna blokada Hormuškog moreuza mogli imati ozbiljne posljedice po njemačku ekonomiju već u kratkom roku.
Naglo poskupljenje nafte i gasa dodatno pojačava strah od novog inflatornog talasa, što direktno utiče na očekivanja privrede.
Ekonomisti već koriguju projekcije. Nakon slabog rasta prošle godine, očekivalo se ubrzanje na oko jedan odsto u 2026, dok je 2025. jedva izbjegnuta treća uzastopna godina recesije.
Međutim, prema novim procjenama, rast bi mogao biti još slabiji. Analitičar DZ Banke Christoph Swonke upozorava da se pozitivna očekivanja brzo tope zbog krize na Bliskom istoku, a nova procjena predviđa rast bruto domaćeg proizvoda od svega 0,8 odsto u ovoj godini.
