Rastuće fintech kompanije na Balkanu – (ne)moguća misija?

Panel pod nazivom „Rastuće fintech kompanije na Balkanu – misija (ne)moguća?“ okupio je predstavnike institucija, inovacionih fondova i privatnog sektora kako bi razgovarali o razvoju i izazovima fintech ekosistema u Crnoj Gori i regionu.

Moderator panela, izvršni direktor kompanije Presto Miloš Milošević, istakao je da se naša zemlja nalazi u specifičnom trenutku.
„Imamo regulatora koji je vrlo agilan, sa svim nametima koje je donio bankama, ali s druge strane to otvara i mnoge nove prilike,“ kazao je on.

„U utorak smo imali prvu SEPA transakciju koja je realizovana iz Crne Gore i time polako postajemo dio kluba evropskih naroda kojem pripadamo od samog početka. PSD2 regulativa je već na snazi – doduše, još uvijek imamo određenih tehničkih izazova sa bankama i integracijama – ali to je nešto što stvarno otvara prostor za inovacije. Iduće godine stiže nam instant plaćanje TipsClone, i vjerujem da ste već mogli da čujete o tome. Živimo u specifičnom, ali pravom trenutku kada fintech inovacije mogu zaista da zažive. Infrastruktura više nije prepreka,“ zaključio je Milošević.

Učesnice panela bile su i izvršna direktorica Inovacionog fonda Crne Gore Bojana Femić Radosavović i generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i koordinaciju politika pri Ministarstvu finansija Crne Gore Aleksandra Popović.

Sagovornici su se saglasili da su posljednje regulatorne izmjene i institucionalna podrška stvorili povoljnije uslove za razvoj finansijskih tehnologija u zemlji.

Balans između regulacije i inovacija

Generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i koordinaciju politika pri Ministarstvu finansija Crne Gore Aleksandra Popović kazala je da razvoj fintech kompanija otvara prostor za veću konkurenciju, smanjenje sive ekonomije i uklanjanje biznis barijera, dok je zadatak kreatora zakona da očuvaju ravnotežu između regulacije i inovacija.

„Na nama je da napravimo okvir u kojem fintech može da raste i da se razvija, uz istovremeno očuvanje sigurnosti, stabilnosti i povjerenja, te jednak pristup za sve. Fintech kompanije imaju ogroman potencijal, prije svega za ekonomiju – one olakšavaju pristup finansijama građanima, pojednostavljuju procese, naročito za one koji ranije nisu imali pristup digitalnim sistemima, te podstiču inovacije, privlače talente i investicije i otvaraju nova radna mjesta,“ istakla je Popovićeva.

Podrška hrabrima koji imaju ideju

Crna Gora se sve više pozicionira kao povoljno okruženje za testiranje i implementaciju digitalnih finansijskih rješenja.
Izvršna direktorica Inovacionog fonda Crne Gore Bojana Femić Radosavović kazala je da je uloga Fonda upravo u tome – da olakša razvojni put startapova i pruži podršku inovativnim timovima.

„Za četiri godine rada dodijelili smo 234 granta u ukupnoj vrijednosti od blizu devet miliona eura. Do kraja godine očekujemo ugovaranje novih grantova vrijednih najmanje još dva miliona. To je značajna podrška crnogorskoj privredi. Smatram da je važno dati šansu i timovima koji tek imaju ideju, ali još nemaju kompaniju, jer je početak težak i rizičan. Ako znate da imate grant od 30.000 eura koji vam olakšava taj prvi korak, lakše ćete se odlučiti da napustite siguran posao i uđete u startap svijet. Vjerujem da će takvih timova biti sve više,“ poručila je Femić Radosavović.

Regionalni potencijal i izazovi

Tokom diskusije, učesnici su se složili da region Zapadnog Balkana ima značajan potencijal za razvoj fintech industrije, ali da su potrebna dodatna ulaganja u edukaciju, infrastrukturu i saradnju između javnog i privatnog sektora.

Pogled unaprijed

Crna Gora i region nalaze se pred ključnim trenutkom razvoja digitalne ekonomije. Pravovremena institucionalna podrška i otvoren dijalog između regulatora i inovatora mogu stvoriti snažno i konkurentno fintech tržište.

Prema podacima OECD-a iz 2019. godine, Crna Gora je u pogledu finansijske pismenosti bila ispod prosjeka zemalja Zapadnog Balkana – prosjek iznosi oko 12 procentnih poena, dok je Crna Gora tada imala 11,7%.

U tom kontekstu, predstavnici Centralne banke, Komisije za tržište kapitala, Agencije za nadzor osiguranja i Ministarstva finansija započeli su zajednički program za unapređenje finansijske pismenosti u zemlji. Program obuhvata period 2025–2027. godine, uz godišnje akcione planove i uključivanje svih relevantnih institucija.

Cilj programa je da se kroz edukaciju, regulatorne inicijative i partnerstva unaprijedi razumijevanje finansijskih proizvoda, ojača povjerenje građana u finansijski sistem i omogući održiv razvoj digitalnih finansijskih rješenja.

Slični Članci