U toku 2024. godine Agencija za mirno rješavanje radnih sporova primila je ukupno 16.246 predloga koji su se odnosili na individualne radne sporove. Od tog broja, 3.625 predloga je podnijeto tokom te godine, dok je 12.641 predlog prenesen iz 2023. godine. Ovaj značajan priliv prijava rezultat je zakonskog roka za ostvarivanje novčanih potraživanja po osnovu rada, koji je isticao 7. januara prošle godine. Najčešći razlozi podnošenja prijava odnosili su se na naknadu štete za troškove prevoza, neuplaćene doprinose za socijalno osiguranje, neiskorišćene godišnje odmore, prekovremeni, noćni i praznični rad, kao i sporove vezane za raskide ugovora o radu i disciplinske mjere. Statistika pokazuje da se najviše prijava odnosi na zaposlene u javnom sektoru, dok poslodavci samo u izuzetnim slučajevima pokreću postupke, prvenstveno kada je u pitanju uplata doprinosa za penzionisane radnike. O radu Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, izazovima i planovima za naredni period za portal Bankar.me govori direktorica Enesa Rastoder.
Koliko je ukupno prijava podneseno Agenciji u 2024. godini? Da li je to manje ili više u odnosu na prethodnu godinu?
U radu Agencije u periodu od 01.01. do 31.12.2024.godine, bilo je ukupno 16.246 predloga koji su se odnosili na individualne radne sporove. Od toga je iz 2023. godine prenešeno 12.641 predlog, dok je podnijetih predloga od 01.01.do 31.12. 2024. bilo 3.625. Razlog za podnošenje ovako velikog broja predloga je bio odredba važećeg čl.211 Zakona o radu, kojom je propisano da novčana potraživanja nastala po osnovu rada i iz rada, u periodu od 2008. godine do 07. januara 2020.godine, zastarijevaju za četiri godine, odnosno do 07.01.2024. godine, tako da su primljeni predlozi od polovine novembra i decembra 2023. godine preneseni u rad u 2024. godinu. Posebno ističemo da se veći broj podnesenih predloga odnosio na više lica i više pravnih osnova, tako da je stvaran broj predlagača bio preko 22.000, a čak i nekoliko hiljada više predmeta spora.
Koji su najčešći razlozi podnošenja prijava?
U predlozima za pokretanje postupaka mirnog rješavanja radnih sporova kao predmet spora zaposlenih i bivših zaposlenih, od kraja 2023. i u prošloj godini su bili naknada štete za troškove prevoza na rad i sa rada zaposlenih i bivših zaposlenih u javnom sektoru od 2008. do 2015. godine, neuplaćeni doprinosi za socijalno osiguranje zbog odlaska u penziju, naknada štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora, prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, povraćaj sredstava uplaćenih u stambeni fond, povraćaj kriznog poreza, poništaj rješenja o prestanku radnog odnosa, poništaj aneksa ugovora o radu, poništaj rješenja o izrečenoj disciplinskoj mjeri, poništaj odluke o izboru kandidata.
Možete li nam reći šta kaže statistika, koji je procenat uspješnosti rješavanja sporova pred Agencijom?
Ne računajući 2024. godinu, zbog ogromnog broja podnesenih predloga zbog potraživanja naknade štete u vezi sa pravima na osnovu rada, a za koja su poslodavci isticali neosnovanost, odnosno nepostojanje pravnog osnova, poslodavci u sto postotnom iznosu prihvataju uplatu doprinosa za socijalno osiguranje za zaposlene koji su ostvarili pravo na penziju, a ti doprinosi nijesu blagovremeno uplaćivani. U ostalim predmetima možemo reći da je procenat uspješnosti na nivou 30% od ukupnog broja predmeta.
Koliko u prosjeku traje postupak mirnog rješavanja radnog spora? I kakva je dalja procedura ako poslodavac i zaposleni ne postignu dogovor?
Postupak po pravilu traje 30 dana, od dana zaduživanja predmeta miritelja od strane Agencije. Međutim nekada se taj rok produži i postupak traje i nekoliko mjeseci, iz razloga održavanja više rasprava, u cilju zaključivanja sporazuma. Postupak odugovlači i neblagovremeno utvrđivanja činjenica od strane poslodavaca, kao i sporo donošenje presuda u sudskom postupku u istim pravnim situacijama, kada poslodavci čekaju ishod sudskog postupka. Ukoliko zaposleni i poslodavac ne postignu dogovor, miritelj rješenjem obustavlja postupak. Nakon okončanog postupka pred Agencijom, zaposleni može u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke kojom je obustavljen postupak pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.
Ko se, kako i na koji način može obratiti Agenciji za mirno rješavanje sporova?
Strane u sporu mogu da se dobrovoljno opredijele za mirenje i/ili arbitražu, u skladu sa Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova. Naime, postupak mirenja u individualnim radnim sporovima, osim u slučaju spora koji se odnosi na prestanak radnog odnosa, je obavezan. Dakle, prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom, zaposleni koji smatra da mu je povrijeđeno pravo iz rada i po osnovu rada, dužan je da podnese predlog za mirno rješavanje radnog spora Agenciji, ako zakonom nije drugačije propisano. Poslodavac je dužan da prihvati postupak mirnog rješavanja radnog spora.
Postupak mirnog rješavanja radnog spora pokreće se podnošenjem predloga za mirno rješavanje radnog spora Agenciji, u pisanoj formi, neposredno, putem pošte ili elektronskim putem. Strane u radnom sporu predlog mogu da podnesu zajednički ili pojedinačno. Predlog sadrži ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u sporu, predmet spora i mjesto i datum podnošenja.
Koliki je broj prijava koje su podnijeli zaposleni, a koliko ih je podnijeto od strane poslodavaca? Da li prednjači privatni ili javni sektor po broju prijava?
Poslodavci u neznatnom broju podnose predlog za mirno rješavanje radnih sporova, iz razloga što svako potraživanje zaposlenih nameće obavezu poslodavca na naknadu novčanog potraživanja, ili poništavlnje neke odluke, što predstavlja izdatak, odnosno trošak za poslodavce. Kada je u pitanju uplata neuplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje, poslodavci se javljaju i kao podnosioci predloga, iz razloga što je zaključivanje sporazuma pred Agencijom jedini način da se pojedinačni zaposleni, koji ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju, izdvoji od ostalih zaposlenih kod Poreske uprave i izvrši uplata neuplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje. U predmetima koji su bili u radu pred Agencijom u 2024. godini, prednjačio je javni sektor.
"/>Da li odluka donijeta putem mirnog rješavanja ima obavezujući karakter?
Odluka donijeta u postupku mirnog rješavanja radnog spora ima obavezujući karakter, Ako strane u sporu postignu dogovor zaključuju sporazum o rješenju spora sporazum i postaje pravosnažan i izvršan danom dostavljanja, a ako je u sporazumu određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, sporazum postaje izvršan istekom tog roka i ne može biti suprotan važećim propisima. Ako je predmet sporazuma bio kolektivni interesni radni spor, taj sporazum postaje sastavni dio kolektivnog ugovora. Ako je predmet sporazuma bio kolektivni pravni radni spor, taj sporazum stiče svojstvo izvršne isprave. Arbitraža je dobrovoljni postupak mirnog rješavanja radnog spora, u kojem nezavisno i neutralno lice odlučuje o rješenju spora donošenjem arbitražnog rješenja, koje je obavezujuće za strane u sporu.
Da li su usluge Agencije besplatne ili postoji neka naknada?
Postupak pred Agencijom je besplatan. Strane u sporu ne plaćaju usluge miritelja i arbitra. Ovaj trošak snosi Agencija iz budžetom opredijeljenih sredstava. Miritelj, odnosno arbitar može, na predlog strana u sporu, da angažuje sudskog vještaka. Troškove angažovanja sudskog vještaka, snosi strana koja ga je predložila, ako se strane u sporu nijesu drugačije sporazumjele.
Sa koliko miritelja i arbitara za mirno rješavanje radnih sporova raspolaže Agencija?
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je po raspisanom Javnom pozivu za izbor miritelja i arbitara u decembru 2024.g. donijelo odluku o izboru za 31 miritelja, od kojeg broja je pet arbitara.
Šta su vam najveći izazovi u radu?
Dosadašnja praksa pokazala je da zbog neusklađenosti propisa iz oblasti radno pravnih odnosa koji se odnose na mirno rjesavanje radnih sporova dolazi do poteškoća u primjeni Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova koje uslovljavaju da se ovaj institut postavi kao alternativa sudskoj zaštiti. Osim toga, uočeni su nedostaci u samom postupku mirenja u pojedinim segmentima, koji dovode do bespotrebnog odugovlačenja istog, nedovoljne fleksibilnosti, kao i neprepoznavanja prednosti ovog instituta, nepodnošenje zahtjeva zaposlenog poslodavcu prije podnošenja predlogaAgenciji ili sudu u cilju prevencije sporova, neprepoznavanje benefita od strane poslodavaca za besplatno rješavanjesporova, pogotovo kod presuđenih sporova u sudskom postupku, nemakaznenih odredbi, zakonska obaveza prihvatanja postupka mirnog rješavanja radnih sporova od strane poslodavaca ne daje mogućnosti da Agencija obustavi postupak bez sprovođenja postupka mirenja u slučaju da poslodavac smatra da jepredlog neosnovan, postojeća zakonska regulativa ne doprinosi značajno ekonomičnosti i efikasnosti u radu, iz razloga različitog postupanja u alternativnim načinima rješavanja radnih sporova u Crnoj Gori, tako da se dešava konfuzija u pristupu postupku, prije pokretanja tužbi kod nadležnih sudova.
Šta će vam biti prioritet u narednom period?
Prioritet Agencije u narednom periodu biće aktivnosti na prevenciji sporova u saradnji sa organizacijama sindikata i poslodavaca, promocija arbitražnog postupka u radnim sporovima, međuinstitucionalna saradnja u cilju kvalitetnijeg izvještavanja i analize ishoda sporova u sudskim postupcima, aktivnosti na razvijanju socijalnog dijaloga.
(Izvor: Bankar.me)
