Većina bitcoin developera smatra da kvantno računarstvo ne predstavlja neposrednu prijetnju mreži, jer se očekuje da mašine sposobne da probiju njenu kriptografiju neće postojati još decenijama.
Kritičari, međutim, izražavaju zabrinutost zbog nedostatka priprema za kvantne prijetnje, u trenutku kada vlade i kompanije počinju da usvajaju kvantno-otporne sisteme.
Bitcoin Improvement Proposal (BIP)-360 ima za cilj uvođenje adresa otpornih na kvantne napade, omogućavajući korisnicima da postepeno pređu na sigurnije kriptografske standarde.
Kvantno računarstvo i prijetnja koju ono predstavlja za šifrovane blokčejn mreže ponovo su se uvukli u onlajn rasprave o bitcoinu, podstičući zabrinutost da predstavlja dugoročni rizik o kojem investitori i developeri i dalje teško pronalaze zajednički jezik.
Najnoviji talas rasprave uslijedio je nakon komentara istaknutih bitcoin developera koji su odbacili tvrdnje da kvantni računari predstavljaju stvarnu prijetnju mreži u doglednoj budućnosti. Njihov stav je jasan: mašine sposobne da razbiju bitcoinovu kriptografiju danas ne postoje i vjerovatno neće postojati još decenijama.
Adam Back, suosnivač bitcoin infrastrukturne kompanije Blockstream, opisao je taj rizik kao praktično nepostojeći u kratkom roku, nazivajući kvantno računarstvo „apsurdno ranim“ i opterećenim neriješenim istraživačkim problemima. Čak i u najgorem scenariju, tvrdi Back, dizajn bitcoina ne bi dozvolio da se novac trenutno ukrade širom mreže.
Backovu procjenu dijeli i većina developera protokola. Kritičari, međutim, tvrde da problem nije vremenski okvir, već izostanak vidljivih priprema.
Bitcoin se oslanja na eliptičnu kriptografiju krivih kako bi zaštitio novčanike i odobrio transakcije. Kako je CoinDesk ranije objasnio, dovoljno napredni kvantni računari koji koriste Šorov algoritam — kvantni algoritam za pronalaženje prostih faktora velikih brojeva — mogli bi da izvedu privatne ključeve iz izloženih javnih ključeva, čime bi dio postojećih kovanica bio doveden u rizik.
Mreža se ne bi urušila preko noći, ali sredstva koja se nalaze u starijim formatima adresa — uključujući 1,1 milion bitcoina Satošija Nakamota, koji nisu dirani od 2010. godine — mogla bi postati ranjiva na napade.
Za sada, ova prijetnja ostaje teorijska. Ipak, vlade i velike kompanije već se ponašaju kao da je kvantna destabilizacija neminovna. Sjedinjene Američke Države najavile su planove za postepeno ukidanje klasične kriptografije do sredine 2030-ih, dok su kompanije poput Cloudflare-a i Apple-a već počele sa uvođenjem kvantno-otpornih sistema.
Bitcoin, za razliku od njih, još nije postigao dogovor o konkretnom planu tranzicije. Upravo u tom prostoru počinje da se javlja tržišna nelagoda.
Nic Carter, partner u kompaniji Castle Island Ventures, naveo je na platformi X da je raskorak između developera i investitora sve teže ignorisati. Kapital, kako kaže, manje brine da li će kvantni napadi doći za pet ili 15 godina, a više da li bitcoin ima kredibilan put naprijed ukoliko se kriptografski standardi promijene.
Planovi za odgovor
Developeri odgovaraju da se bitcoin može prilagoditi mnogo prije nego što se pojavi stvarna opasnost. Postoje prijedlozi da se korisnici postepeno prebace na adrese otporne na kvantne napade i, u ekstremnim slučajevima, da se ograniči trošenje sredstava iz starih novčanika. Sve bi to bilo preventivno, a ne reaktivno.
Jedan od takvih planova je Bitcoin Improvement Proposal (BIP)-360, koji uvodi novu vrstu bitcoin adrese dizajnirane da koristi kvantno-otpornu kriptografiju.
Ovaj prijedlog korisnicima omogućava da prebace svoje kovanice u novčanike koji se oslanjaju na drugačije matematičke algoritme, za koje se vjeruje da su znatno otporniji na probijanje pomoću kvantnih računara.
BIP-360 predviđa tri nove metode potpisivanja, od kojih svaka nudi različite nivoe zaštite, kako bi mreža mogla postepeno da se prilagođava, umjesto da nameće naglu nadogradnju. Ništa se ne bi mijenjalo automatski — korisnici bi se s vremenom sami odlučivali da prebace sredstva na novi format adresa.
Pristalice BIP-360 smatraju da se prijedlog manje odnosi na predviđanje trenutka dolaska kvantnih računara, a više na pripremu. Prelazak bitcoina na novi kriptografski standard mogao bi potrajati godinama i uključivati ažuriranja softvera, promjene infrastrukture i koordinaciju korisnika.
Rani početak, tvrde oni, smanjuje rizik da se kasnije bude primoran na ishitrene odluke.
Ipak, konzervativni način upravljanja bitcoinom predstavlja izazov kada je riječ o dugoročnim prijetnjama koje zahtijevaju rani konsenzus.
Kvantno računarstvo trenutno ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju bitcoinu i ne postoji vjerodostojan vremenski okvir koji bi sugerisao suprotno.
Međutim, kako kapital postaje sve institucionalniji i dugoročniji, čak i udaljeni rizici zahtijevaju jasnije odgovore.
Dok developeri i investitori ne usaglase zajednički okvir, pitanje kvantnih računara nastaviće da lebdi — ne kao panika, već kao tiha tenzija koja opterećuje tržišno raspoloženje.
Izvor: Gulf Insider
