Program IPARD II značajno je unaprijedio crnogorsku poljoprivredu kroz modernizaciju gazdinstava, povećanje izvoza i usklađivanje sa EU standardima, omogućavajući poljoprivrednicima da postanu konkurentni na evropskom tržištu. Evropska unija obezbijedila je 75% sredstava programa, dok je Crna Gora doprinijela sa 25%, što je rezultiralo ukupnim investicijama od 77 miliona eura u poljoprivredu – kazala je za Bankar direktorica Direktorata za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrijana Rakočević.

Najavila je i da IPARD III program donosi 82 miliona eura bespovratne podrške, čime će se proširiti obuhvat investicija i omogućiti dodatni razvoj crnogorske poljoprivrede i ruralnog turizma

Ona je ocijenila da su ključni izazovi u implementaciji programa bile administrativne procedure i finansijska sredstva korisnika, ali su premošćeni olakšicama poput avansnih plaćanja i podrške u refundaciji PDV-a.

• Koji su konkretni rezultati postignuti u okviru IPARD II programa u Crnoj Gori i kako su doprinijeli razvoju poljoprivrede i ruralnog turizma?

Rezultati IPARD programa su višestruki. Možemo reći da danas u Crnoj Gori imamo poljoprivredna gazdinstva koja su modernizovana, izgrađeni su prerađivački pogoni za proizvodnju kvalitetne i bezbjedne hrane koji su usklađeni sа EU standardima. Poboljšan je kvalitet života u ruralnim područjima i stvorene prilike za otvaranje novih radnih mjesta. Možemo sa zadovoljstvom konstatovati da je cilj IPARD II programa ispunjen u velikoj mjeri i da imamo veliki broj crnogorskih poljoprivrednika koji mogu da pariraju svojim evropskim kolegama.

Baziraću se i na konkretan podatak koji je proistekao iz poslednjeg popisa poljoprivrede, a to je ukrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta po gazdinstvu, što je rezultiralo i povećanjem korišćenog poljoprivrednog zemljišta. Takođe, povećan je ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda, što je u najvećem dijelu zahvaljujući IPARD programu, odnosno standardima koje on nameće korisnicima ovih sredstava i čini ih konkurentnim na evropskom tržištu.

• Koliko ukupnih sredstava je iskorišćeno iz IPARD II programa do sada, i koliko je preostalo?

Značajno je istaći da od ukupne podrške korisnicima, 75% sredstava obezbijedila je Evropska unija, dok je preostalih 25% obezbijedila država Crna Gora. Podrška koja je poljoprivrednim proizvođačima bila dodijeljena u maksimalnom iznosu do 80% za pojedine investicije, ohrabrila je naše poljoprivrednike da iz godine u godinu sve više koriste sredstva IPARD II programa, što je rezultiralo kvalitetnijim i uspešnijim aplikacijama.

IPARD II program se pokazao kao jedan od ključnih izvora podrške investicijama namijenjenim razvoju crnogorske poljoprivrede i ruralnih područja. Kroz niz mjera i aktivnosti, program je stavio na raspolaganje 39 miliona eura podrške EU crnogorskoj poljoprivredi. Zahvaljujući uspješnoj implementaciji, do kraja 2024. godine, poljoprivredni proizvođači i prerađivači iz Crne Gore iskoristili su oko 34,7 miliona eura. Ukoliko na ovaj iznos dodamo nacionalni i privatni doprinos u crnogorsku poljoprivredu je investirano 77 miliona eura.

Budući da je počelo novo programsko razdoblje kroz IPARD III program, crnogorskim poljoprivrednicima je na raspolaganju znatno više  sredstava podrške, uključujući 63 miliona eura podrške iz EU i 19 miliona eura podrške od Vlade Crne Gore, što ukupno iznosi 82 miliona eura bespovratne podrške za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja u Crnoj Gori.

• Koji su najveći izazovi sa kojima ste se suočili tokom sprovođenja IPARD II programa i kako ste ih prevazišli?

Nakon uspostavljanja neophodnih akreditacionih kriterijuma zahtijevanih od strane Evropske komisije u decembru 2017. godine potpisan je Finansijski sporazum za IPARD II program koji je definisao modalitet finansiranja u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Finansijskim sporazumom za IPARD II program bilo je predviđeno da sredstva izdvojena na godišnjem nivou moraju biti utrošena u skladu sa pravilom N+3, tj. u roku od tri godine nakon potpisivanja finansijskog sporazuma za svaku pojedinačnu aplikaciju po godinama. Ukoliko ne budu utrošena u predviđenom roku, sredstva se povlače u budžet EU. Nacionalne vlasti su u komunikaciji sa nadležnim direktoratom Evropske komisije, uspjele da obezbijede jednu godinu više za trošenje dostupnih sredstava odnosno do kraja 2024. godine.

Svakako na početku jedan od izazova bilo je stvaranje sistema za nesmetano sprovođenje IPARD II programa, odnosno stvaranje operativne strukture (upravljačke i implementacione) i jačanje administartivnih kapaciteta, kao i stvaranje relevantnog pravnog osnova za nesmetanu implementaciju IPARD II programa.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obezbijedilo je finansijsku podršku u dijelu refundacije poreza na dodatu vrijednost korisnicima IPARD II programa 2014-2020. godine (fizička lica) kroz isplatu subvencija. Takođe, uvedeno je avansno i fazno plaćanje, čime je korisnicima IPARD II programa olakšan pristup finansijskim sredstvima.

Ipak, pored svih olakšica koje smo nastojali da obezbijedimo kako bi imali što veću potrošnju sredstava najveći izazov prilikom realizacije investicija za naše poljoprivrednike predstavlja obezbjeđenje finansijskih sredstava od strane korisnika, s obzirom na to da je preduslov da korisnik realizuje investiciju iz sopstvenih sredstava i ostvari pravo na dobijanje bespovratne podrške.

• Da li postoji analiza efekata IPARD II sredstava na lokalne proizvođače i mala i srednja preduzeća u poljoprivredi? Možete li navesti konkretne primjere uspješnih projekata?

U toku je sprovođenje Ex-post evaluacije IPARD II Programa 2014-2020 koja će obuhvatiti sve faktore koji doprinose uspjehu/neuspjehu sprovođenja, postignuća i rezultate IPARD II programa, uključujući njihovu održivost.

Dosadašnje aktivnosti rezultirale su uspješnom realizacijom 748 projekata. Zahvaljujući IPARD programu crnogorski poljoprivrednici su modernizovali svoju proizvodnju sa 84 projekta izgrađenih ili rekonstrisanih objekata kroz Mjeru 1 i Mjeru 3, gdje je isplaćeni iznos investicije 25,6 miliona eura. Kao rezultat toga imamo unapređenje kvaliteta proizvoda, povećan obim proizvodnje, veću konkurentnost i dostizanje EU standarda bezbjednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru. Korišćenje sredstava iz IPARD programa značajno doprinosi bogatijoj turističkoj ponudi Crne Gore, pa je kroz Mjeru 7 podržano 17 projekata koji se odnose na izgradnju turističkih objekata sa iznosom investicije 1,9 miliona eura.

Što se tiče investicija koje se odnose na mehanizaciju, isplaćeno je 627 projekata u iznosu od 47,6 miliona eura, i podržana nabavka 464 traktora sa iznosom podrške 8,2 miliona eura. Najveći broj isplaćenih korisnika je iz sektora mlijeka 50,27% ukupnog broja korisnika, zatim iz sektora voća, povrća, ratarstva i aromatičnog bilja 28,61%, dok je iz sektora mesa 9,22% ukupnog broja korisnika. Najveći broj isplaćenih korisnika je iz sjevernog regiona, dakle njih 431, zatim iz središnjeg 293, te iz primorskog njih 24.

Ukupno, sve ove investicije kroz IPARD II program su imale potrošnju sredstava za fizička lica oko 38%, pravna lica 61% i preostali dio odnosio se na preduzetnike.

• Kako će iskustva iz IPARD II programa uticati na strategiju Crne Gore za korišćenje sredstava iz IPARD III programa, kao i budućih EU fondova?

Implementacija IPARD III započela je objavom četiri javna poziva u 2024. godini, dok je u planu da se tokom 2025. godine objave još tri javna poziva. Broj primljenih aplikacija nam govori da su prvi javni pozivi premašili sva očekivanja i da je dostupni raspoloživi budžet već zatražen, što još jednom potvrđuje činjenicu o uspješnoj implementaciji IPARD II programa a i o tome da imamo dovoljan broj crnogorskih proizvođača koji su spremni da povuku ova sredstva. Svakako, u planu je akreditacija i novih mjera koje će se sprovoditi kroz IPARD III program čime će se proširiti obuhvat dosadašnjih investicija, kao i broj korisnika. Konkretno, tokom 2024. godine pripremljen je akreditacioni paket za mjere M4- Agro-ekološke, klimatske mjere i mjere organske proizvodnje koji je dostavljen Evropskoj komisiji na odobrenje, dok se usvajanje paketa za M6 – Investicije u ruralnu javnu infrastrukturu očekuje tokom 2025. godine, sa ciljem plasiranja bespovratnih sredstava podrške lokalnim samoupravama za investicije izgradnje/rekonstrukcije vodovodne i putne infrastrukrure u ruralnim područjima, odlagališta i/ili mjesta za prikupljanje otpada, postrojenja i instalacija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u cilju snabdijevanja gazdinstava i sela energijom kao i  obezbjeđivanja uslova za lokalni pristup informacionim tehnologijama i komunikacijama i razvoj brzog i ultrabrzog širokopojasnog interneta. U toku je i opsežna priprema za implementaciju LEADER mjere (M5) – Implementacija lokalnih razvojnih strategija, koja će svojim novim pristupom ojačati lokalne akcione grupe da postanu nosioci promjena i razvoja u svojim lokalnim zajednicama.

Kada je riječ o usaglašavanju sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU i budućih finansiranja iz evropskih fondova, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je donijelo Strategiju razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023-2028 koja predstavlja razvojnu strategiju Crne Gore kojom se utvrđuju pravci razvoja poljoprivrede i ruralnih područja za upravljanje poljoprivrednim resursima na dugoročno održiv način, obezbjeđivanje stabilne ponude bezbjedne hrane, prihvatljive u pogledu kvaliteta i cijena uz očuvanje životne sredine, unapređivanje životnog standarda ruralnog stanovništva i ukupnog ruralnog razvoja, te jačanje konkurentnosti proizvođača hrane.

Strategija dopunjuje i nadograđuje ciljeve prethodnih strategija i strategija predviđenim Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) EU za period 2022 – 2027, te adresira prilike i mogućnosti koje do sada nijesu ostvarene. Ovaj dokument postavlja okvir koji će omogućiti Crnoj Gori da izvrši konačna prilagođavanja politike usaglašavanja tokom pristupnih pregovora i rezultiraće potpuno usklađenim Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike.

Crna Gora je postigla značajan napredak u harmonizaciji pravne usklađenosti i jačanja institucija u skladu sa pravnom tekovinom EU, te unaprijedila i ojačala konkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje sprovođenjem nacionalnih programa podrške i implementacijom IPARD programa.

• Da li postoji plan za pojednostavljenje administrativnih procedura i ubrzanje procesa odobravanja i isplate sredstava kako bi što veći broj poljoprivrednika mogao da iskoristi ove fondove?

Prepoznajući da je saradnja ključna za uspješno korišćenje dostupnih sredstva, u procesu implementacije programa uključili smo sve relevantne strane. Stoga, Ministarstvo je sa određenim institucijama, koje su prepoznate kao važne u sistemu implementacije ovog programa, potpisalo sporazum o saradnji, kako bi ovaj proces nesmetano tekao, a korisnicima olakšao proces prikupljanja dokumentacije.

Na druge uslove koji se odnose na set dokumentacije koji je obavezan, naglašavamo da je isti u skladu sa pravilima EU i nacionalnim zakonodavstvom, te da se isti moraju poštovati. Svakako, podsjećamo da se IPARD program tokom implementacionog perioda modifikovao čak sedam puta, zahvaljujući čemu je i ostvaren dobar rezultat ugovaranja projekata kao produkt višegodišnjeg nastojanja i rada upravljačke i implementacione strukture, ali i drugih partnerskih institucija koje su doprinijele uspješnosti ovog pretpristupnog programa.

• Konačno, na koji način Ministarstvo planira da podrži one aplikante koji iz određenih razloga nijesu uspjeli da dobiju sredstva iz IPARD II, ali imaju potencijalne projekte za buduće programe podrške?

Korisnici koji nijesu uspjeli da iskoriste sredstva iz IPARD II programa obično nijesu ispunjavali kriterijume zadate ovim programom, pa ih ohrabrujemo da svoje investicije realizuju kroz novo programsko razdoblje IPARD III programa ili da koriste sredstva iz nacionalnog finasiranja, odnosno Agrobudžeta.