Međunarodna agencija za energiju (IEA) predložila je deset mjera za smanjenje potrošnje energije na globalnom nivou, koje obuhvataju saobraćaj, domaćinstva i radne navike.

Izvršni direktor IEA, Fatih Birol, rekao je za BBC da se svijet suočava sa „najvećom globalnom prijetnjom energetskoj sigurnosti u istoriji“ i da je vrijeme da vlade budu „glasnije“ kada je riječ o načinu korišćenja energije, piše BBC.

Priznao je da takvi savjeti mogu biti politički osjetljivi, ali je istakao da visoke cijene energije predstavljaju „snažan podsticaj“ za građane da usvoje nove strategije.

Mnoge azijske zemlje već su uvele mjere za ograničavanje potrošnje. U Bangladešu klima uređaji ne smiju hladiti ispod 25 stepeni, dok je u Tajlandu granica postavljena na 26 stepeni.

Neke države uvode skraćeno radno vrijeme za škole i univerzitete, kao i ograničenja u korišćenju avionskog prevoza za državne službenike. Pakistan i Filipini uveli su četvorodnevnu radnu sedmicu za javni sektor.

Trideset dvije države članice su IEA, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju, Kanadu, Japan i još 24 evropske zemlje. Uloga agencije je da djeluje kao globalni nadzorni mehanizam, pružajući analize i preporuke o energetskim pitanjima, uključujući energetsku sigurnost i tranziciju ka čistim izvorima energije.

Ostale preporuke IEA za vlade, kompanije i građane uključuju:

– promovisanje javnog prevoza
– omogućavanje ulaska privatnih vozila u centre gradova naizmjenično po danima
– podsticanje zajedničkog korišćenja automobila i efikasnije vožnje
– izbjegavanje avionskih putovanja gdje god je moguće, posebno poslovnih
– prelazak na električno kuvanje

Agencija je takođe naglasila potrebu da se očuva tečni naftni gas za kuvanje i druge osnovne potrebe, kroz prelazak vozila na biogoriva na gas i uvođenje dodatnih mjera za smanjenje njegove potrošnje.

Birol je istakao da su ove mjere dodatak ranijim odlukama članica IEA, koje su se početkom mjeseca saglasile da oslobode 400 miliona barela nafte, odnosno 20% svojih strateških rezervi.

Dodao je da bi moglo doći i do dodatnog oslobađanja rezervi „ukoliko procijenimo da postoji potreba“, kako bi se „ublažio pritisak na ekonomiju“, o čemu već razgovara sa liderima država i vlada.

„Vjerujem da svijet još uvijek nije u potpunosti shvatio dubinu izazova energetske sigurnosti sa kojim se suočavamo“, rekao je.

„On je mnogo veći nego tokom 1970-ih… i veći od šoka cijena gasa nakon ruske invazije na Ukrajinu.“

Podsjetio je da su vlade nakon energetskih kriza 1970-ih reagovale novim strategijama.

„Jedna od njih bio je veliki talas izgradnje nuklearnih elektrana širom svijeta“, kazao je Birol.

„Drugo, automobilska industrija prošla je kroz veliku transformaciju. Potrošnja nafte za vožnju 100 kilometara prepolovljena je zahvaljujući poboljšanju efikasnosti vozila.“

Ovog puta, očekuje se snažniji razvoj obnovljivih izvora energije, baterijskih tehnologija i dodatna ulaganja u nuklearnu energiju.

Ipak, Birol naglašava: „Najvažnije rješenje ovog problema je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.“

Čak i ako se prolaz ponovo uspostavi, oštećenja energetske infrastrukture vjerovatno će smanjiti izvoz nafte i gasa iz zemalja Zaliva u odnosu na period prije rata, što bi moglo izazvati dugotrajnije poremećaje na globalnom tržištu energije.

Potrebni su „mjeseci i mjeseci“ da se energetska infrastruktura – naftna polja, rafinerije i cjevovodi – vrati na stanje prije početka rata, zaključio je.