Industrija vještačke inteligencije doživjela je dramatične investicione skokove tokom 2025. godine, ali se pred kraj godine sve više javlja i strah od potencijalne precijenjenosti akcija kompanija povezanih sa AI-jem.
OpenAI je prikupio 40 milijardi dolara kapitala pri procjeni od 300 milijardi dolara, dok su startap kompanije poput „Safe Superintelligence“ i „Thinking Machine Labs“ obezbijedile milijarde dolara ulaganja prije nego što su uopšte lansirale proizvod.
Meta je potrošila gotovo 15 milijardi dolara na talente i infrastrukturne resurse, a ukupna planirana potrošnja u sektoru AI infrastrukture dostigla je približno 1,3 biliona dolara.
Takva ekspanzija, iako impresivna, povećava rizike, jer brojni investicioni ciklusi postaju međusobno zavisni kroz infrastrukturu, čipove i klaud ugovore, prenosi „TechCrunch“.
Kompanije počinju da se suočavaju sa problemima infrastrukture i energetskih resursa, dok protivljenja lokalnih vlasti usporavaju pojedine projekte. Lansiranje novih modela poput GPT-5 i Gemini 3 pokazalo je da su unapređenja novih proizvoda sve skromnija, dok novi igrači, poput kineskog DeepSeeka, dokazuju da se kvalitetni modeli mogu razvijati brže i jeftinije.
"/>Kompanije koje razvijaju AI suočene su sa više od 50 sudskih procesa zbog kršenja autorskih prava, dok su incidenti povezani sa četbotovima ugrozili fizičko i mentalno zdravlje pojedinih korisnika i podstakli regulatorne inicijative za strožu kontrolu nad vještačkom inteligencijom.
Kako se 2025. godina privodi kraju, AI industrija ulazi u fazu provjere održivosti poslovnih modela i stvarne ekonomske vrijednosti.
Fokus investitora se sve više pomjera sa same veličine modela na pitanje ko može da pretvori AI u održiv proizvod koji ljudi zaista koriste i za koji su spremni da plate.
Era neograničenog povjerenja u buduće prinose AI-ja bliži se kraju, a 2026. godina će odlučiti da li će ova tehnologija opravdati visoka očekivanja ili će investitore suočiti sa realnošću i krizom koja bi mogla nadmašiti „pucanje“ dot-kom balona iz 2000. godine.
